Osnove ulaganja
U što možeš ulagati
Dionice, obveznice, gotovina, nekretnine, zlato i kriptoimovina: što je što, odakle dolazi prinos svake od njih i kako su one s najduljom poviješću prošle od 1900. do danas.
Jedan dolar uložen u američke dionice početkom 1900. narastao je do kraja 2025. na 124.854 dolara. U američkim državnim obveznicama narastao je na 284 dolara, a u kratkoročnim trezorskim zapisima na 69 dolara, dok su cijene porasle 38 puta (UBS Global Investment Returns Yearbook 2026). Uz uračunatu inflaciju, 69 dolara iz trezorskih zapisa vrijedi tek 1,8 dolara iz 1900., a 124.854 dolara iz dionica oko 3.300 takvih dolara. Istih 126 godina, a posve različiti ishodi: svaka vrsta ulaganja, ili klasa imovine, zarađuje na svoj način te raste i pada iz vlastitih razloga.
| Klasa imovine | Iznad inflacije | Kolebanja |
|---|---|---|
| Dionice, cijeli svijet | 5,2% | Velika |
| Obveznice, cijeli svijet | 1,7% | Manja |
| Američki trezorski zapisi, blizu gotovine | 0,5% | Gotovo nikakva |
| Zlato | 1,3% | Velika |
Dionice
Dionica je mali udio u vlasništvu tvrtke. Zarađuješ od njezine dobiti: one koja se isplati kao dividenda ili one koja se zadrži za rast poslovanja, što obično diže cijenu dionice. Cijene ovise o tome kakvu dobit ulagatelji očekuju, pa se mijenjaju s gospodarskim prilikama i raspoloženjem na tržištu. Dionice su dugoročno donijele najviše, a padaju najdublje.
Obveznice
Obveznica je zajam državi ili tvrtki na određeno vrijeme. Donosi kamatu (kupon), a na dan dospijeća izdavatelj vraća posuđeni iznos. Obveznice snažnih država među najsigurnijim su ulaganjima. Tvrtke plaćaju više jer postoji opasnost da dug ne vrate.
Cijena obveznice kreće se suprotno od kamatnih stopa. Kad stope porastu, starije obveznice s nižom kamatom pojeftine: za svaki postotni bod rasta stopa izgube otprilike onoliko posto koliko iznosi njihova duracija (približno prosječan broj godina do povrata uloženog novca). Postotni bod je razlika između dviju stopa: s 2% na 3% je jedan bod, iako je 3% za polovicu više od 2%.
Promjena cijene ≈ − duracija × promjena kamatnih stopa
Pojedinačna obveznica koju držiš do dospijeća ipak ti vrati cijeli iznos ako izdavatelj može platiti, pa pad njezine cijene nestaje kako se dospijeće približava. Obveznički fond nema dospijeće: obveznice koje dospiju stalno zamjenjuje novima, pa nakon rasta stopa kupuje one s višom kamatom, a ta viša kamata u sljedećim godinama nadoknađuje pad. Ono od čega ni obveznica snažne države ne štiti jest inflacija: isplate su joj fiksne u eurima, pa kad cijene brzo rastu, kupuju mnogo manje.
Gotovina i novčani fondovi
Gotovinu na bankovnom računu u svakoj zemlji EU-a pokriva osiguranje depozita do 100.000 € po osobi i banci; u Hrvatskoj ga provodi Hrvatska agencija za osiguranje depozita, HAOD (vidi zaštitu novca kod brokera). Novčani fondovi posuđuju državama i bankama na nekoliko dana ili tjedana, pa donose približno koliko i depozitna stopa ESB-a, njezine promjene slijede s odmakom od nekoliko tjedana, a vrijednost im se gotovo ne miče. Ne pokriva ih nikakvo osiguranje, ali pravila EU-a dopuštaju im držati samo kratke i kvalitetne zajmove.
Nekretnine
Nekretnina donosi najamninu i može porasti u vrijednosti: u vlastitom domu ne plaćaš najamninu, a nekretnina za najam je donosi. Kupnja traži velik iznos, obično uz stambeni kredit, a prodaja traje mjesecima i odnese nekoliko posto cijene. Fondovi i tvrtke koji posjeduju nekretnine i kotiraju na burzi, poput REIT-ova (društava za ulaganje u nekretnine), kupuju se i prodaju kao dionice i jednako se kolebaju.
Zlato i ostale sirovine
Zlato ne donosi prihod: na njemu zarađuješ samo ako netko kasnije za njega plati više. Od 1900. raslo je 1,3% godišnje iznad američke inflacije, a od ranih 1970-ih, kad dolar više nije bio vezan uz zlato, 4,7%, ali uz gubitke koji su trajali desetljećima: vrh iz siječnja 1980., uz uračunatu američku inflaciju, nadmašen je tek 2025. Često ga zovu zaštitom od inflacije, a ipak je zlato pojeftinilo u 13 od 28 godina u kojima je američka inflacija bila iznad 3% (UBS Global Investment Returns Yearbook 2026).
U naftu, metale i poljoprivredne proizvode obično se ulaže preko terminskih ugovora (futuresa), ugovora o kupnji u budućnosti po cijeni dogovorenoj danas, pa se njihov prinos može razlikovati od cijena o kojima pišu vijesti. U Europi se zlato i pojedinačne sirovine nude kao ETC-ovi (vidi vrste ETF-ova).
Kriptoimovina
Bitcoin i ostala kriptoimovina ne donose prihod i iza njih ne stoji dobit: cijena im je ono što su kupci spremni platiti. Dvije najveće kriptovalute, bitcoin i ether, više su puta izgubile tri četvrtine vrijednosti ili više. Od 30. prosinca 2024. tvrtke koje prodaju kriptoimovinu prema pravilima EU-a (MiCA) moraju imati odobrenje za rad, a posljednja prijelazna razdoblja istekla su 1. srpnja 2026. Ipak, ni zaštita ulagatelja ni osiguranje depozita ne pokrivaju kriptoimovinu, pa ni stablecoine, tokene kojima je cilj zadržati vrijednost neke valute, poput dolara ili eura. Tko je drži, obično u nju stavlja samo onoliko koliko može posve izgubiti.
Kad ih spojiš
Budući da se kreću iz različitih razloga, njihova se kombinacija koleba manje od svakog dijela posebno. Vidi diverzifikaciju i slaganje portfelja.
U kalkulatoru
U polje Uloženo danas, u kartici Tvoje brojke, upisuje se koliko vrijede dionice, fondovi i ETF-ovi koje možeš prodati. Rezerva u gotovini, tvoj dom i mirovinska štednja koju još ne možeš podići ne ulaze u to. Dom i mirovinsku štednju dodaješ u plan pod „Odnosi li se nešto od ovoga na tebe?“, odabirom „Mirovinska štednja“ i „Dom u vlasništvu“.
U aplikaciji Praćenje novca
Pod „Tvoj novac“ kartica „Neto imovina“ ima karticu za svaku vrstu: Ulaganja (dionice, fondovi i ETF-ovi), Gotovina, Mirovine, Nekretnine (dom u vlasništvu i nekretnine za najam, svaka s pripadajućim kreditom), Ostala imovina i Dugovi.
Gdje ćeš to vidjeti
- FIRE kalkulatorTvoj plan, Tvoje brojke: Uloženo danas
- Praćenje novcaTvoj novac: Ulaganja, Gotovina i Nekretnine