Osnove ulaganja
Štednja ili ulaganje
Gotovinu ne pogađaju padovi tržišta, ali je nagriza rast cijena. Uloženi novac dugoročno je rastao mnogo brže, uz povremene padove. Gdje držati novac, ovisi o tome kada će ti trebati.
Zamisli da 10.000 € odložiš na 30 godina. Držiš li ih kao gotovinu, uz rast kakav je od 1900. imalo ono što je gotovini najbliže, na kraju će vrijediti koliko danas 11.614 €. Uložiš li ih u tvrtke diljem svijeta, uz rast kakav su one dugoročno imale, vrijedit će koliko danas 45.759 €. U toj razlici leži razlog za ulaganje. Kvaka je u putu: do cilja dionice stižu preko padova, ponekad dubokih i dugih.
Štednja čuva novac na sigurnom i pri ruci, obično na bankovnom računu. Kad ulažeš, kupuješ ono što bi s vremenom trebalo vrijediti više, poput dionica (malih udjela u tvrtkama), i prihvaćaš da im vrijednost usput raste i pada. Štednja i ulaganje služe različitim svrhama, a većini ljudi treba oboje.
Za što je gotovina dobra, a za što nije
Gotovina je pri ruci onoga dana kad se pokvari auto, a euro u banci i iduće je godine euro. No ne čuva kupovnu moć jer cijene rastu (vidi inflaciju).
Zašto se ulaže novac koji ti dugo neće trebati
Od svih ulaganja s poviješću dugom više od stoljeća gotovini su najbliži kratkoročni zajmovi američkoj državi, trezorski zapisi. Od 1900. donosili su 0,5% godišnje iznad inflacije, a dionice diljem svijeta 5,2%, mjereno u američkim dolarima (Elroy Dimson, Paul Marsh i Mike Staunton, UBS Global Investment Returns Yearbook 2025). Male godišnje razlike tijekom desetljeća postaju velike jer i sam rast donosi rast (vidi složeni rast). Ipak, to su prosjeci za 125 godina: pojedino razdoblje od 30 godina može ispasti mnogo bolje ili lošije, a veći rast dolazi s padovima (vidi rizik i prinos).
Koji novac kamo
Ljudi to obično odlučuju prema tome kada će im novac trebati.
| Kada ti treba | Gdje se obično drži |
|---|---|
| U svakom trenutku | Gotovina na bankovnom računu |
| U idućih 5-ak godina | Gotovina, oročena štednja ili novčani fond |
| Za 5 do 10 godina | Kombinacija dionica i obveznica |
| Za više od 10 godina | Uglavnom dionice |
Oročena štednja je novac vezan na određeno vrijeme uz dogovorenu kamatu, a novčani fondovi i obveznice posuđuju novac državama i tvrtkama, na nekoliko dana ili na godine (vidi u što možeš ulagati). Ovakva podjela proizlazi iz toga koliko dugo pad može trajati. Novac uložen u svjetske dionice krajem svibnja 2001. u ožujku 2009. vrijedio je u eurima 54% manje, i to s ponovno uloženim dividendama, a na početnu se vrijednost vratio tek početkom 2013., gotovo dvanaest godina kasnije (indeks MSCI World). Novac koji će ti trebati već za nekoliko godina ne može čekati da takvo razdoblje prođe, a onaj koji ti treba tek za dvadeset godina može.
Uobičajeni redoslijed
Većina vodiča za osobne financije prije ulaganja predlaže isti redoslijed:
- Najprije rezerva za hitne slučajeve: nekoliko mjeseci potrošnje u gotovini, da te gubitak posla ili veliki popravak ne natjeraju na prodaju u lošem trenutku.
- Zatim skupi dugovi. Dug na kartici s kamatom od 18% godišnje košta mnogo više nego što su dionice dugoročno u prosjeku donosile, pa je njegova otplata kao siguran prinos od 18% (vidi otplate kredita).
- Tek onda redovito ulaganje iz onoga što ostaje svaki mjesec, često najprije u mirovinsku štednju s poreznom olakšicom ili državnim poticajem, gdje ih država nudi, kao što je u Hrvatskoj dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu (vidi mirovinsku štednju).
Ulaganje nije trgovanje
Trgovanje znači često kupovati i prodavati da bi se zaradilo na kratkoročnim kretanjima cijena, a svaka transakcija nešto košta. U poznatom istraživanju 66.465 američkih kućanstava koja su od 1991. do 1996. ulagala preko brokera s niskim naknadama, petina koja je najviše trgovala zarađivala je nakon troškova 11,4% godišnje, dok je tržište donijelo 17,9%. Čak je i prosječno kućanstvo, koje je svake godine zamijenilo tri četvrtine svojih ulaganja, zarađivalo 16,4% (Brad Barber i Terrance Odean, 2000.). U ovom tekstu ulaganje znači kupiti široko raspršene fondove i držati ih godinama.
Malo dublje: kad gotovina nešto i donosi
Kamate na štednju prate stope Europske središnje banke (ESB), sporo i samo djelomično. Njezina depozitna stopa, kamata koju banke dobivaju na novac položen kod nje, popela se s negativne razine u 2022. na 4% u 2023. i spustila na 2% u 2025., a u 2026. ponovno je porasla, na 2,5% od 16. rujna. Oročena štednja nosi višu kamatu jer je novac vezan, a novčani fondovi donose približno koliko i stopa ESB-a. Ipak, gotovina koja donosi otprilike koliko rastu cijene samo čuva vrijednost: dugoročnih 0,5% govori da je gotovina za sigurnost, a ne za rast.
U aplikaciji Praćenje novca
Važno je i koliko brzo imovinu možeš unovčiti: fondove koji kotiraju na burzi prodaš za nekoliko dana, a za prodaju nekretnine ponekad trebaju mjeseci. Sažetak to za tvoju imovinu pokazuje pod „Koliko brzo do novca“, korak po korak: Odmah, Za nekoliko dana, Kad postanu dostupne i Nakon prodaje (vidi ljestvicu likvidnosti).
Sažetak pokazuje koliko ti svaki mjesec ostaje nakon potrošnje: novac koji može ići u rezervu za hitne slučajeve, otplatu dugova ili ulaganje. Njegova kartica „Svaki mjesec“ pokazuje i koliko od toga već uplaćuješ na svoje račune.
Gdje ćeš to vidjeti
- Praćenje novcaSažetak, Ostaje svaki mjesecSažetak, Koliko brzo do novca