Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Osnove ulaganja

Štednja ili ulaganje

Gotovinu ne pogađaju padovi tržišta, ali je nagriza rast cijena. Uloženi novac dugoročno je rastao mnogo brže, uz povremene padove. Gdje držati novac, ovisi o tome kada će ti trebati.

Zamisli da 10.000 € odložiš na 30 godina. Držiš li ih kao gotovinu, uz rast kakav je od 1900. imalo ono što je gotovini najbliže, na kraju će vrijediti koliko danas 11.614 €. Uložiš li ih u tvrtke diljem svijeta, uz rast kakav su one dugoročno imale, vrijedit će koliko danas 45.759 €. U toj razlici leži razlog za ulaganje. Kvaka je u putu: do cilja dionice stižu preko padova, ponekad dubokih i dugih.

Štednja čuva novac na sigurnom i pri ruci, obično na bankovnom računu. Kad ulažeš, kupuješ ono što bi s vremenom trebalo vrijediti više, poput dionica (malih udjela u tvrtkama), i prihvaćaš da im vrijednost usput raste i pada. Štednja i ulaganje služe različitim svrhama, a većini ljudi treba oboje.

Za što je gotovina dobra, a za što nije

Gotovina je pri ruci onoga dana kad se pokvari auto, a euro u banci i iduće je godine euro. No ne čuva kupovnu moć jer cijene rastu (vidi inflaciju).

Uz inflaciju od 2% godišnje 10.000 € na računu bez kamata nakon 10 godina vrijedi koliko danas 8.203 €, a nakon 30 godina koliko danas 5.521 €.

Zašto se ulaže novac koji ti dugo neće trebati

Od svih ulaganja s poviješću dugom više od stoljeća gotovini su najbliži kratkoročni zajmovi američkoj državi, trezorski zapisi. Od 1900. donosili su 0,5% godišnje iznad inflacije, a dionice diljem svijeta 5,2%, mjereno u američkim dolarima (Elroy Dimson, Paul Marsh i Mike Staunton, UBS Global Investment Returns Yearbook 2025). Male godišnje razlike tijekom desetljeća postaju velike jer i sam rast donosi rast (vidi složeni rast). Ipak, to su prosjeci za 125 godina: pojedino razdoblje od 30 godina može ispasti mnogo bolje ili lošije, a veći rast dolazi s padovima (vidi rizik i prinos).

Koji novac kamo

Ljudi to obično odlučuju prema tome kada će im novac trebati.

Gdje držati novac, prema tome kada će ti trebati (okvirna smjernica)
Kada ti trebaGdje se obično drži
U svakom trenutkuGotovina na bankovnom računu
U idućih 5-ak godinaGotovina, oročena štednja ili novčani fond
Za 5 do 10 godinaKombinacija dionica i obveznica
Za više od 10 godinaUglavnom dionice

Oročena štednja je novac vezan na određeno vrijeme uz dogovorenu kamatu, a novčani fondovi i obveznice posuđuju novac državama i tvrtkama, na nekoliko dana ili na godine (vidi u što možeš ulagati). Ovakva podjela proizlazi iz toga koliko dugo pad može trajati. Novac uložen u svjetske dionice krajem svibnja 2001. u ožujku 2009. vrijedio je u eurima 54% manje, i to s ponovno uloženim dividendama, a na početnu se vrijednost vratio tek početkom 2013., gotovo dvanaest godina kasnije (indeks MSCI World). Novac koji će ti trebati već za nekoliko godina ne može čekati da takvo razdoblje prođe, a onaj koji ti treba tek za dvadeset godina može.

Uobičajeni redoslijed

Većina vodiča za osobne financije prije ulaganja predlaže isti redoslijed:

  • Najprije rezerva za hitne slučajeve: nekoliko mjeseci potrošnje u gotovini, da te gubitak posla ili veliki popravak ne natjeraju na prodaju u lošem trenutku.
  • Zatim skupi dugovi. Dug na kartici s kamatom od 18% godišnje košta mnogo više nego što su dionice dugoročno u prosjeku donosile, pa je njegova otplata kao siguran prinos od 18% (vidi otplate kredita).
  • Tek onda redovito ulaganje iz onoga što ostaje svaki mjesec, često najprije u mirovinsku štednju s poreznom olakšicom ili državnim poticajem, gdje ih država nudi, kao što je u Hrvatskoj dobrovoljna mirovinska štednja u trećem stupu (vidi mirovinsku štednju).

Ulaganje nije trgovanje

Trgovanje znači često kupovati i prodavati da bi se zaradilo na kratkoročnim kretanjima cijena, a svaka transakcija nešto košta. U poznatom istraživanju 66.465 američkih kućanstava koja su od 1991. do 1996. ulagala preko brokera s niskim naknadama, petina koja je najviše trgovala zarađivala je nakon troškova 11,4% godišnje, dok je tržište donijelo 17,9%. Čak je i prosječno kućanstvo, koje je svake godine zamijenilo tri četvrtine svojih ulaganja, zarađivalo 16,4% (Brad Barber i Terrance Odean, 2000.). U ovom tekstu ulaganje znači kupiti široko raspršene fondove i držati ih godinama.

Malo dublje: kad gotovina nešto i donosi

Kamate na štednju prate stope Europske središnje banke (ESB), sporo i samo djelomično. Njezina depozitna stopa, kamata koju banke dobivaju na novac položen kod nje, popela se s negativne razine u 2022. na 4% u 2023. i spustila na 2% u 2025., a u 2026. ponovno je porasla, na 2,5% od 16. rujna. Oročena štednja nosi višu kamatu jer je novac vezan, a novčani fondovi donose približno koliko i stopa ESB-a. Ipak, gotovina koja donosi otprilike koliko rastu cijene samo čuva vrijednost: dugoročnih 0,5% govori da je gotovina za sigurnost, a ne za rast.

U aplikaciji Praćenje novca

Važno je i koliko brzo imovinu možeš unovčiti: fondove koji kotiraju na burzi prodaš za nekoliko dana, a za prodaju nekretnine ponekad trebaju mjeseci. Sažetak to za tvoju imovinu pokazuje pod „Koliko brzo do novca“, korak po korak: Odmah, Za nekoliko dana, Kad postanu dostupne i Nakon prodaje (vidi ljestvicu likvidnosti).

Sažetak pokazuje koliko ti svaki mjesec ostaje nakon potrošnje: novac koji može ići u rezervu za hitne slučajeve, otplatu dugova ili ulaganje. Njegova kartica „Svaki mjesec“ pokazuje i koliko od toga već uplaćuješ na svoje račune.

Gdje ćeš to vidjeti