Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Osnove ulaganja

ETF-ovi

ETF je fond koji kupuješ i prodaješ na burzi, kao dionicu. Većina prati neki indeks uz nizak trošak, prema pravilima EU-a za UCITS fondove. Po čemu se razlikuju dva ETF-a na isti indeks i kako se ETF kupuje.

Uz aplikaciju na mobitelu i plan štednje već 50 € mjesečno kupuje komadić više od tisuću tvrtki u desecima zemalja. To omogućuje ETF, i to jeftino: uz 0,2% godišnje 10.000 € u svjetskom dioničkom ETF-u košta 20 € godišnje, dok je prosječan aktivni dionički fond u EU-u u 2024. naplaćivao 1,28%, oko 128 € (vidi indeksne fondove).

Što je ETF

ETF (exchange-traded fund) je fond čijim se udjelima cijeli dan trguje na burzi, kao dionicama. Većina drži sve tvrtke iz nekog indeksa (vidi indeksne fondove), pa jednom kupnjom dobivaš udio u stotinama ili tisućama tvrtki. Obični fondovi, naprotiv, kupuju se od društva za upravljanje jednom dnevno, po vrijednosti tog dana i često uz ulaznu naknadu. Mnogi indeksni fondovi postoje u oba oblika.

Kako odabrati ETF

Najveći dio odluke je izbor indeksa jer on određuje što posjeduješ. Između ETF-ova na isti indeks razliku čine ove pojedinosti.

Što usporediti između ETF-ova na isti indeks
PojedinostŠto jeNa što paziti
Tekući troškovi (TER)Godišnji trošak koji se uzima iz vrijednosti fonda, naveden u dokumentu s ključnim informacijama (KID)Svjetski dionički ETF-ovi koštaju od 0,05% do oko 0,20% godišnje
Razlika u prinosima (tracking difference)Koliko je prinos fonda u godini odstupio od prinosa indeksaStvarni trošak: često blizu TER-a, ponekad manji
Akumulirajući ili s isplatomPonovno ulaže dividende ili ih isplaćuje tebiAkumulirajući odgovara izgradnji imovine; provjeri kako tvoja zemlja oporezuje jedan i drugi
ReplikacijaDrži same dionice (fizička) ili prinos indeksa dobiva od banke preko swapa (sintetička)Obje su uobičajene i regulirane
Veličina i starostKoliko novca drži i otkada postojiVeliki, stariji fondovi rjeđe se zatvaraju
DomicilZemlja u kojoj je fond osnovanIrska, za fondove s američkim dionicama: SAD uzima 15% njihovih dividendi umjesto 30%
UvrštenjeBurze i valute u kojima se trguje udjelimaBurza koju tvoj broker nudi, u tvojoj valuti

Fond može čak i malo nadmašiti svoj indeks ako posuđuje dionice uz naknadu ili plaća manje poreza na dividende nego što indeks pretpostavlja. Zato razlika u prinosima govori više od samog TER-a.

Svaki fond ima ISIN, jedinstvenu šifru od 12 znakova koja počinje oznakom zemlje (IE za Irsku, LU za Luksemburg). Istim se fondom na različitim burzama trguje pod različitim oznakama (tickerima), pa pretraživanjem po ISIN-u sigurno kupuješ baš fond koji želiš.

Naziv fonda otkriva većinu toga. U nazivu „MSCI World UCITS ETF USD (Acc)“ MSCI World je indeks, UCITS ETF pravila EU-a koja fond slijedi, USD valuta u kojoj iskazuje vrijednost, a ne ona u kojoj plaćaš (vidi konverziju valute), a Acc znači da je akumulirajući. Dist bi značio da isplaćuje dividende, a EUR Hedged da je valutno zaštićen prema euru.

Akumulirajući ili s isplatom

Fond s isplatom isplaćuje ti dividende, a akumulirajući ih ponovno ulaže, pa umjesto toga raste vrijednost njegovih udjela. Kako se koji oporezuje, ovisi o tome gdje živiš. U Njemačkoj se akumulirajući fondovi svake godine malo oporezuju na pretpostavljenu dobit (Vorabpauschale). U Hrvatskoj se u 2026. isplaćene dividende oporezuju po stopi od 12%. Kapitalna dobit pri prodaji također se oporezuje po 12%, ali uopće ne ako prodaješ više od dvije godine nakon kupnje, a gubici se mogu prebiti samo s dobitima iz iste godine. Akumulirajući fond usput ne isplaćuje ništa što bi se oporezivalo, pa se u Hrvatskoj takav fond držan dulje od dvije godine ne oporezuje ni usput ni pri prodaji, dok se dividende fonda s isplatom oporezuju svake godine. (Sam fond i dalje plaća strani porez na dividende koje prima, kao u tablici iznad.) Više u temama Porez na kapitalnu dobit i Godišnji porez na ulaganja.

Kako se ETF kupuje

Kupnja ETF-a ima četiri koraka:

  • Otvoriš račun kod brokera, tvrtke koja za tebe kupuje ulaganja i drži ih na tvoje ime. Nude ga i banke, često uz veći trošak.
  • Fond pronađeš po ISIN-u, da kupiš upravo onaj koji želiš.
  • Odabereš njegovo uvrštenje na burzi koju tvoj broker nudi, u eurima ako postoji, da se ništa ne mora konvertirati.
  • Zadaš nalog za određeni broj udjela ili postaviš plan štednje koji zadanih dana kupuje za isti iznos (vidi automatsko ulaganje).

O tome koliko plaćaš odlučuje nekoliko pojedinosti:

  • Pri kupnji plaćaš malo više nego što se u istom trenutku dobiva prodajom. Ta je razlika spread: nekoliko stotinki postotka za velike svjetske ETF-ove, više za male ili specijalizirane.
  • Limitirani nalog određuje najvišu cijenu koju ćeš platiti, pa te nagli pomak cijene ili širok spread ne mogu iznenaditi.
  • Spreadovi su najširi u prvim i posljednjim minutama trgovanja i dok su zatvorena tržišta dionica koje fond drži, primjerice za američke dionice prije 15.30 po srednjoeuropskom vremenu. Na Xetri u Frankfurtu glavno trgovanje traje od 9.00 do 17.30, a od prosinca 2025. nalozi malih ulagatelja preko brokera koji u tome sudjeluju ondje se mogu izvršavati radnim danom od 8.00 do 22.00.
  • Uz plan štednje trenutak kupnje bira broker, često bez troška, pa o ničemu od ovoga ne treba razmišljati.

Malo dublje: kako ETF radi iznutra

  • Ono što fond posjeduje čuva depozitar, banka odvojena od društva za upravljanje, i to na ime fonda. Ako bilo koje od njih propadne, imovina i dalje pripada ulagateljima fonda.
  • Veliki posrednici mogu s fondom zamijeniti košaricu dionica za nove udjele, i obratno, kad god se cijena udjela udalji od vrijednosti onoga što fond drži. Tako cijena udjela ostaje blizu vrijednosti onoga što fond drži.
  • Većina ETF-ova koji se prodaju u Europi ima status UCITS fonda, nazvanog po direktivi EU-a koja propisuje pravila: najviše 10% u jednoj tvrtki, a pozicije veće od 5% zajedno smiju činiti najviše 40% fonda (za fond koji prati indeks do 20% u jednoj tvrtki), dokument s ključnim informacijama o riziku i troškovima te „UCITS ETF“ u nazivu. ETC-ovi i ETN-ovi nisu UCITS fondovi: to su dužnički papiri izdavatelja (vidi vrste ETF-ova).
  • Sintetički ETF prinos indeksa dobiva od banke preko swapa, ugovora po kojem banka fondu plaća ono što zaradi indeks. Ono što mu ta banka duguje, nakon kolaterala koji fond drži, smije biti najviše 10% vrijednosti fonda.
  • Prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Irske fond sa sjedištem ondje plaća 15% američkog poreza na dividende umjesto 30%, pa je većina najvećih svjetskih ETF-ova koji se prodaju u Europi irska.

U kalkulatoru

Tekući troškovi ETF-a upisuju se u polje Troškovi fondova u kartici Pretpostavke; tvoj očekivani prinos je rast prije njih.

U aplikaciji Usporedba brokera

U Naknadama svakog brokera „Kupnja ETF-a“ je naknada za jedan nalog, a „Automatsko ulaganje“ naknada za svaku kupnju u planu štednje. „Konverzija valute“ je ono što broker naplaćuje kad se ETF-om trguje u valuti drukčijoj od valute tvog računa (vidi konverziju valute).

Gdje ćeš to vidjeti