Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Vođenje budžeta

Troškovi stanovanja

Koliko ti od neto primanja odlazi na najamninu ili ratu stambenog kredita te režije. Smjernica od 30% potječe iz SAD-a, gdje vrijedi za bruto prihod, pa je na neto primanjima stroža nego što se čini. Kako to mjeri Europa i zašto su hrvatske brojke tako niske.

Večeru vani sljedeći mjesec možeš preskočiti, ali najamninu ne, a za selidbu treba i vremena i novca. Stanovanje je u većini budžeta najveći trošak i najteže ga je promijeniti: u EU-u na stanovanje sa strujom, grijanjem i vodom odlazi gotovo četvrtina potrošnje kućanstava (23,6% u 2024., Eurostat). U Hrvatskoj je to 14,3%, manje nego na hranu (17,5%), jer većina ljudi živi u vlastitom domu bez kredita (više o tome niže). Česta smjernica: stanovanje s režijama najviše 30% neto primanja.

Udio stanovanja = troškovi stanovanja ÷ neto primanja

U troškove stanovanja ubraja se najamnina ili cijela rata stambenog kredita, s kamatom i glavnicom, te računi koji idu uz dom: struja i grijanje, voda, internet, komunalna naknada, osiguranje doma, a ako živiš u zgradi, i pričuva.

Uzmimo kućanstvo s mjesečnim neto primanjima od 3.000 €. Najamnina je 850 € mjesečno, struja, grijanje, voda i internet još 120 €, a osiguranje doma 360 € godišnje. Na ratu kredita za auto odlazi 240 € mjesečno, a na sve ostalo, od hrane do godišnjeg odmora, 1.250 €.

Na stanovanje im odlazi 1.000 € mjesečno (osiguranje je tu preračunato na 30 € mjesečno), odnosno 33% prihoda, a smjernica dopušta 900 €.

Odakle 30%

Potječe iz američkog socijalnog stanovanja. Brookeov amandman iz 1969. ograničio je najamninu stanara na 25% prihoda, a 1981. granica je podignuta na 30%. Američko ministarstvo stanovanja i urbanog razvoja (HUD) i danas smatra kućanstvo preopterećenim kad na stanovanje, zajedno s režijama, odlazi više od 30% njegova bruto prihoda, dakle prihoda prije poreza. U zemljama OECD-a porez na dohodak i doprinosi iz plaće odnijeli su 2025. oko četvrtine prosječne plaće (25,1%, OECD Taxing Wages 2026). Uz tu stopu 30% bruto prihoda iznosi 40% neto primanja, pa je granica od 30% neto primanja, kakvu koristi aplikacija Praćenje novca, stroža od izvorne.

Neto primanja od 3.000 € odgovaraju bruto iznosu od oko 4.000 €, a 30% od toga iznosi 1.200 €. Trošak stanovanja od 1.000 € uklapa se u izvorno pravilo, ali je iznad smjernice koju koristi aplikacija Praćenje novca.

Kako to mjeri Europa

Eurostat granicu povlači na 40% raspoloživog dohotka (nakon poreza, uključujući socijalne naknade), otprilike ondje gdje američko pravilo pada kad se preračuna na neto primanja. Kućanstvo iznad te granice preopterećeno je troškovima stanovanja.

Preopterećeni troškovima stanovanja, 2025.
SkupinaEUHrvatska
Svi stanovnici7,7%3,2%
Podstanari uz tržišnu najamninu18,6%19,8%
Vlasnici sa stambenim kreditom5,0%2,5%

Troškovi stanovanja najviše pritišću one koji plaćaju tržišnu najamninu. Hrvatski je ukupni postotak nizak ponajviše zato što 91,4% stanovnika živi u vlastitom stanu ili kući, a 83,5% svih stanovnika u domu bez kredita. Tržišnu najamninu plaća samo 1,7% (u EU-u je vlasnika 68,5%, a onih koji plaćaju tržišnu najamninu 20,8%). Podstanara je u Hrvatskoj tako malo da njihov postotak jako skače iz godine u godinu: 38,3% u 2023., 19,8% u 2025. Eurostat od rate stambenog kredita računa samo kamatu, a ne otplatu glavnice, pa je prema vlasnicima blaži nego aplikacija Praćenje novca.

Kako to čitati

  • To je udio, a ne iznos: ako na stanovanje odlazi 30% od 1.500 €, za sve ostalo ostaje 1.050 €, a od 6.000 € ostaje 4.200 €. Neki istraživači stanovanja zato radije gledaju koliko ostane nakon troškova stanovanja (tzv. pristup preostalog dohotka).
  • Prelaziš li smjernicu, to nije presuda: ona ne zna koliko stanovanje stoji ondje gdje živiš.
  • Dio rate stambenog kredita otplaćuje dug i povećava neto vrijednost tvog doma, pa vlasnik kojem na stanovanje odlazi 35% primanja dio tog iznosa zapravo štedi, dok je podstanaru cijela najamnina trošak.
  • I dom bez stambenog kredita ima režije, održavanje i popravke.
  • Što više odlazi na stanovanje, to manje ostaje za štednju. Banke uz to postavljaju i svoju granicu za sve rate zajedno, o čemu više piše u temi o otplatama kredita.

Što to znači za FIRE

U FIRE planu trošak doma računa se dvaput, kao i sva potrošnja: smanjuje ono što sad možeš uložiti, a ono što dom stoji i nakon što prestaneš raditi moraju pokrivati tvoja ulaganja. Uz stopu povlačenja od 4%, svakih 100 € mjesečno troška doma u mirovini dodaje 30.000 € tvom FIRE broju. Zato kredit otplaćen prije nego što prestaneš raditi toliko mijenja tu brojku: rata zauvijek nestaje iz potrošnje, a režije i popravci ostaju.

U aplikaciji Praćenje novca

U troškove stanovanja ubraja se sve što je pod „Stanovanje“: najamnina ili rata kredita za dom u vlasništvu te režije koje idu uz dom. Smjernica se pojavljuje u prikazu Okvirna pravila čim pod „Stanovanje“ upišeš neki trošak. U prikazu „Troškovi“ kategorija Stanovanje, kao udio tvoje potrošnje, uspoređuje se i s prosječnim kućanstvom u EU-u, čiji udio uključuje i najamninu koju bi vlasnici plaćali sami sebi, pa vlasniku vlastiti udio često izgleda manji.

U kalkulatoru

Polje Potrošnja u mirovini može preuzeti svu potrošnju iz aplikacije Praćenje novca („Preuzmi iz budžeta“), s najamninom ili ratom kredita. Ako kredit otplatiš prije nego što prestaneš raditi, u mirovini ga više nećeš plaćati. Želiš li ga izostaviti, upiši vlastiti iznos; time prekidaš tu vezu. Dodaš li svoj dom u plan („Dom u vlasništvu“), kalkulator ratu njegova kredita smatra dijelom tvoje potrošnje, pa za nju ne uzima ništa dodatno iz tvojih ulaganja. Ako ga prodaješ kad dosegneš FIRE, u polje „Potrošnja u mirovini“ uključi koliko će te stajati stanovanje negdje drugdje.

Gdje ćeš to vidjeti