Vođenje budžeta
Troškovi stanovanja
Koliko ti od neto primanja odlazi na najamninu ili ratu stambenog kredita te režije. Smjernica od 30% potječe iz SAD-a, gdje vrijedi za bruto prihod, pa je na neto primanjima stroža nego što se čini. Kako to mjeri Europa i zašto su hrvatske brojke tako niske.
Večeru vani sljedeći mjesec možeš preskočiti, ali najamninu ne, a za selidbu treba i vremena i novca. Stanovanje je u većini budžeta najveći trošak i najteže ga je promijeniti: u EU-u na stanovanje sa strujom, grijanjem i vodom odlazi gotovo četvrtina potrošnje kućanstava (23,6% u 2024., Eurostat). U Hrvatskoj je to 14,3%, manje nego na hranu (17,5%), jer većina ljudi živi u vlastitom domu bez kredita (više o tome niže). Česta smjernica: stanovanje s režijama najviše 30% neto primanja.
Udio stanovanja = troškovi stanovanja ÷ neto primanja
U troškove stanovanja ubraja se najamnina ili cijela rata stambenog kredita, s kamatom i glavnicom, te računi koji idu uz dom: struja i grijanje, voda, internet, komunalna naknada, osiguranje doma, a ako živiš u zgradi, i pričuva.
Na stanovanje im odlazi 1.000 € mjesečno (osiguranje je tu preračunato na 30 € mjesečno), odnosno 33% prihoda, a smjernica dopušta 900 €.
Odakle 30%
Potječe iz američkog socijalnog stanovanja. Brookeov amandman iz 1969. ograničio je najamninu stanara na 25% prihoda, a 1981. granica je podignuta na 30%. Američko ministarstvo stanovanja i urbanog razvoja (HUD) i danas smatra kućanstvo preopterećenim kad na stanovanje, zajedno s režijama, odlazi više od 30% njegova bruto prihoda, dakle prihoda prije poreza. U zemljama OECD-a porez na dohodak i doprinosi iz plaće odnijeli su 2025. oko četvrtine prosječne plaće (25,1%, OECD Taxing Wages 2026). Uz tu stopu 30% bruto prihoda iznosi 40% neto primanja, pa je granica od 30% neto primanja, kakvu koristi aplikacija Praćenje novca, stroža od izvorne.
Kako to mjeri Europa
Eurostat granicu povlači na 40% raspoloživog dohotka (nakon poreza, uključujući socijalne naknade), otprilike ondje gdje američko pravilo pada kad se preračuna na neto primanja. Kućanstvo iznad te granice preopterećeno je troškovima stanovanja.
| Skupina | EU | Hrvatska |
|---|---|---|
| Svi stanovnici | 7,7% | 3,2% |
| Podstanari uz tržišnu najamninu | 18,6% | 19,8% |
| Vlasnici sa stambenim kreditom | 5,0% | 2,5% |
Troškovi stanovanja najviše pritišću one koji plaćaju tržišnu najamninu. Hrvatski je ukupni postotak nizak ponajviše zato što 91,4% stanovnika živi u vlastitom stanu ili kući, a 83,5% svih stanovnika u domu bez kredita. Tržišnu najamninu plaća samo 1,7% (u EU-u je vlasnika 68,5%, a onih koji plaćaju tržišnu najamninu 20,8%). Podstanara je u Hrvatskoj tako malo da njihov postotak jako skače iz godine u godinu: 38,3% u 2023., 19,8% u 2025. Eurostat od rate stambenog kredita računa samo kamatu, a ne otplatu glavnice, pa je prema vlasnicima blaži nego aplikacija Praćenje novca.
Kako to čitati
- To je udio, a ne iznos: ako na stanovanje odlazi 30% od 1.500 €, za sve ostalo ostaje 1.050 €, a od 6.000 € ostaje 4.200 €. Neki istraživači stanovanja zato radije gledaju koliko ostane nakon troškova stanovanja (tzv. pristup preostalog dohotka).
- Prelaziš li smjernicu, to nije presuda: ona ne zna koliko stanovanje stoji ondje gdje živiš.
- Dio rate stambenog kredita otplaćuje dug i povećava neto vrijednost tvog doma, pa vlasnik kojem na stanovanje odlazi 35% primanja dio tog iznosa zapravo štedi, dok je podstanaru cijela najamnina trošak.
- I dom bez stambenog kredita ima režije, održavanje i popravke.
- Što više odlazi na stanovanje, to manje ostaje za štednju. Banke uz to postavljaju i svoju granicu za sve rate zajedno, o čemu više piše u temi o otplatama kredita.
Što to znači za FIRE
U FIRE planu trošak doma računa se dvaput, kao i sva potrošnja: smanjuje ono što sad možeš uložiti, a ono što dom stoji i nakon što prestaneš raditi moraju pokrivati tvoja ulaganja. Uz stopu povlačenja od 4%, svakih 100 € mjesečno troška doma u mirovini dodaje 30.000 € tvom FIRE broju. Zato kredit otplaćen prije nego što prestaneš raditi toliko mijenja tu brojku: rata zauvijek nestaje iz potrošnje, a režije i popravci ostaju.
U aplikaciji Praćenje novca
U troškove stanovanja ubraja se sve što je pod „Stanovanje“: najamnina ili rata kredita za dom u vlasništvu te režije koje idu uz dom. Smjernica se pojavljuje u prikazu Okvirna pravila čim pod „Stanovanje“ upišeš neki trošak. U prikazu „Troškovi“ kategorija Stanovanje, kao udio tvoje potrošnje, uspoređuje se i s prosječnim kućanstvom u EU-u, čiji udio uključuje i najamninu koju bi vlasnici plaćali sami sebi, pa vlasniku vlastiti udio često izgleda manji.
U kalkulatoru
Polje Potrošnja u mirovini može preuzeti svu potrošnju iz aplikacije Praćenje novca („Preuzmi iz budžeta“), s najamninom ili ratom kredita. Ako kredit otplatiš prije nego što prestaneš raditi, u mirovini ga više nećeš plaćati. Želiš li ga izostaviti, upiši vlastiti iznos; time prekidaš tu vezu. Dodaš li svoj dom u plan („Dom u vlasništvu“), kalkulator ratu njegova kredita smatra dijelom tvoje potrošnje, pa za nju ne uzima ništa dodatno iz tvojih ulaganja. Ako ga prodaješ kad dosegneš FIRE, u polje „Potrošnja u mirovini“ uključi koliko će te stajati stanovanje negdje drugdje.
Gdje ćeš to vidjeti
- Praćenje novcaOkvirna pravila, Troškovi stanovanja