Vođenje budžeta
Otplate kredita
Pravilo 20/10 za potrošački dug: rate najviše 10% mjesečnih neto primanja, ukupni dug najviše 20% godišnjih, bez stambenog kredita. Tu su i prijevremena otplata, metode lavine i snježne grude te granice koje postavljaju banke.
Rata za auto od 240 € uz plaću od 3.000 € ne čini se velikom. Dodaj mobitel na rate, kauč na dvanaest rata bez kamata i dug na kartici koji se prenosi iz mjeseca u mjesec, i svaki mjesec počinje s manje novca. A svaka rata stiže na naplatu, bez obzira na to što se dogodi s poslom, zdravljem ili autom.
Potrošački dug je svaki dug osim onoga za dom: krediti za auto, studentski i gotovinski krediti, dug na kartici koji prenosiš iz mjeseca u mjesec, dopušteni minus na tekućem računu iz kojeg nikad ne izađeš, kupnje po modelu „kupi sada, plati kasnije“ i sve što kupiš na rate, pa i plaćanje karticom na rate bez kamata. Pravilo 20/10, smjernica iz mnogih američkih priručnika o osobnim financijama, postavlja potrošačkom dugu dvije granice, obje u odnosu na neto primanja, a stambeni kredit ne uračunava.
Mjesečne rate ≤ 10% mjesečnih neto primanja
Ukupni dug ≤ 20% godišnjih neto primanja
Rata za auto od 240 € mjesečno čini 8% njihovih prihoda, što je unutar granice od 10% (300 €). Recimo da za auto duguju još 6.000 €: to je unutar 7.200 €, koliko pravilo dopušta ukupno. Druga granica postoji jer dugi kredit može držati ratu niskom dok dug ostaje velik.
Zašto rate držati niskima
- Rate su fiksne, pa te gubitak posla, bolest ili veliki popravak tim teže pogode. Rezerva za hitne slučajeve i niske rate idu ruku pod ruku.
- Kamata je složeni rast koji radi protiv tebe: za dug koji nosiš godinama kamatu plaćaš svake godine, a u mnogim zemljama neplaćena kamata na kartici pribraja se dugu, pa plaćaš kamatu na kamatu (u Hrvatskoj Zakon o obveznim odnosima zabranjuje ugovaranje kamate na neplaćenu kamatu). U kolovozu 2026. kamate na nove potrošačke kredite, s naknadama, u prosjeku su iznosile oko 5,4% godišnje u Hrvatskoj i 8,6% u europodručju, a na dug po kartici prenesen nakon beskamatnog razdoblja oko 16,5% u europodručju (ESB). Brojke za kredite su efektivna kamatna stopa (EKS), koja kamati dodaje i naknade: po njoj se krediti uspoređuju, a ne po nominalnoj stopi iz reklame.
- Kad otplatiš kredit, ono što je mjesečno odlazilo na ratu ostaje za štednju.
Prijevremena otplata
Prijevremena otplata kredita donosi ti siguran prinos jednak njegovoj kamatnoj stopi jer tu kamatu više ne plaćaš. Uložiš li isti novac, možeš očekivati prinos, ali on varira iz godine u godinu.
Dvije stvari dodatno naginju vagu. Kamata koju uštediš nije oporeziva, a zarada od ulaganja često jest. I novac kojim otplatiš kredit više nemaš na raspolaganju: izgubiš li posao sljedeći mjesec, banka ti ga neće vratiti, a ulaganja možeš prodati. Zato mnogi prije prijevremene otplate najprije izgrade rezervu za hitne slučajeve.
Prema pravilima EU-a o potrošačkim kreditima naknada za prijevremenu otplatu u pravilu je najviše 1% prijevremeno otplaćenog iznosa (0,5% kad do kraja otplate ostaje godina ili manje), a za razdoblje u kojem je kamatna stopa promjenjiva naknade uopće nema. Isti izbor za stambeni kredit opisuje tema o stambenim kreditima.
Lavina ili snježna gruda
Kad imaš nekoliko dugova, obično na svaki plaćaš minimalnu ratu, a sav višak usmjeravaš na jedan dug. Kad ga otplatiš, njegova rata prelazi na sljedeći, pa iznos koji ide na svaki sljedeći dug raste. Metodom lavine najprije otplaćuješ dug s najvišom kamatnom stopom, pa ukupno platiš najmanje kamata. Metodom snježne grude, koju je popularizirao američki radijski voditelj Dave Ramsey, najprije otplaćuješ najmanji dug, pa brže zatvaraš cijele dugove.
Matematika je na strani lavine, a motivacija često na strani snježne grude. Gal i McShane (2012.) proučili su podatke o više od šest tisuća ljudi u američkom programu nagodbe s vjerovnicima: oni koji su zatvarali dug po dug, bez obzira na iznos, češće su otplatili sve što su dugovali. Kettle i suradnici (2016.) utvrdili su da su ljudi motiviraniji kad otplate usmjere na jedan dug. A u pokusima Amara i suradnika (2011.) ljudi su najprije otplaćivali male dugove čak i kad ih je to stajalo više.
Gdje banke povlače granicu
Banke sve tvoje rate, uključujući i ratu stambenog kredita, stavljaju u omjer s tvojim dohotkom. Taj se omjer otplate i dohotka zove DSTI. Hrvatska ga, kao i nekoliko drugih zemalja EU-a, ograničava. Od 1. srpnja 2025. banka prema pravilima Hrvatske narodne banke smije odobriti stambeni kredit samo ako sve rate zajedno ne prelaze 45% dohotka korisnika kredita nakon poreza i doprinosa, a drugi potrošački kredit samo ako ne prelaze 40%. Od 1. listopada 2026. te granice smije prijeći za najviše 10% stambenih i 5% ostalih potrošačkih kredita isplaćenih u prethodnom tromjesečju. Iskorišteno prekoračenje po tekućem računu ili dug po kreditnoj kartici računa se kao mjesečna rata od 3% tog iznosa, a rok otplate nestambenog kredita koji nije osiguran nekretninom može biti najviše 10 godina.
Uz 3.000 € neto primanja tog kućanstva, 40% iznosi 1.200 € mjesečno. To je granica onoga što banka smije posuditi, a ne mjera onoga što budžet može podnijeti: kućanstvu koje plaća najam to je četiri puta više od 10% koliko pravilo 20/10 dopušta za kredite.
U aplikaciji Praćenje novca
Pod „Dugovi“ svaki kredit ili dug na kartici ima iznos koji je preostao za otplatu i koliko na njega otplaćuješ. U prikazu Okvirna pravila provjerava se mjesečni dio pravila: koliki dio prihoda odlazi na otplate svih dugova, čim za neki dug upišeš otplatu. Pod „Dugovi“ upiši i plaćanje karticom na rate, pa i ono bez kamata. Stambeni kredit ide uz dom ili nekretninu za najam, a rata kredita za dom ulazi u troškove stanovanja. Koliko duguješ u odnosu na ono što posjeduješ pokazuje omjer duga i imovine na Sažetku. Kartica „Gdje se spajaju“ na Sažetku pokazuje za koliko ćeš uz današnje otplate biti bez dugova, ne računajući kamate („Bez dugova za“).
Gdje ćeš to vidjeti
- Praćenje novcaOkvirna pravila, Otplate kredita