Šira slika
Inflacija i današnji novac
Cijene rastu, pa euro svake godine kupuje manje. Kako se i 2% godišnje nakuplja tijekom desetljeća, zašto novac u banci gubi od inflacije, što znače nominalno i realno te zašto je planove najlakše čitati u današnjem novcu.
Godine 2022. cijene su u europodručju porasle za 8,4%, a u Hrvatskoj čak za 10,7%: za kupnju za koju je godinu ranije bilo dovoljno 1.000 € trebalo je oko 1.107 €. To je inflacija: prosječan rast cijena. Obično je mnogo blaža. Europska središnja banka (ESB) nastoji je u europodručju srednjoročno držati na 2% godišnje, namjerno malo iznad nule: tako ostaje prostora za smanjenje kamatnih stopa i zaštita od pada cijena.
Male stope, dugi rokovi
I cijene rastu složeno, po istom načelu kao složeni rast ulaganja: uz inflaciju od 2% godišnje udvostruče se za oko 35 godina, a kava od 2 € za 30 godina stajat će oko 3,62 €.
A FIRE plan traje desetljećima i nakon što prestaneš raditi: ako prestaneš s 45 i doživiš 95, uz inflaciju od 2% godišnje, cijene su na kraju 2,7 puta više nego na početku mirovine.
Gotovina i inflacija
Novac na bankovnom računu često donosi manje od inflacije, pa polako kupuje sve manje. Od 2021. do 2025. cijene su u Hrvatskoj ukupno porasle za 34%, a novac kućanstava na tekućim računima i štednji po viđenju donosio je 0,01% do 0,02% godišnje (podaci ESB-a; u kolovozu 2026. još uvijek 0,02%). Za 10.000 € s takvog računa na kraju se moglo kupiti samo ono što se na početku moglo kupiti za 7.479 €. Oročena štednja prošla je bolje, ali ne dovoljno: nova oročenja do godinu dana u prosjeku nikad nisu donosila kućanstvima više od oko 2,4% godišnje, a cijene su od 2023. do 2025. rasle najmanje 4% godišnje.
Rezervi za hitne slučajeve to ne smeta jer ona mora biti sigurna i pri ruci. No novac koji ti treba tek za mnogo godina na računu bi polako gubio vrijednost, pa obično ide u ulaganja (vidi štednju ili ulaganje).
Današnji novac
Teško je procijeniti koliko vrijede iznosi daleko u budućnosti: 1.000.000 € za 30 godina, uz inflaciju od 2%, kupit će onoliko koliko danas kupuje 552.071 €. Zato se planovi obično računaju u današnjem novcu: svaki se budući iznos podijeli s brojem koji pokazuje koliko će puta cijene do tada biti više.
U današnjem novcu = budući iznos ÷ (1 + inflacija)broj godina
Iznosi kakvi će pisati na budućim etiketama i platnim listama zovu se nominalni. Iznosi izraženi onim što se njima može kupiti zovu se realni, odnosno iznosi u današnjem novcu. Isto vrijedi i za prinose: račun s kamatom od 2% godišnje, dok cijene rastu za 4%, svake godine gubi oko 1,9% kupovne moći. Za rast je važan prinos iznad inflacije: ulaganja koja rastu 7% godišnje, dok cijene rastu 2%, svake godine kupuju oko 4,9% više. Zato 7% prije inflacije i 5% nakon nje, s kojima računaju primjeri u ovim temama, opisuju gotovo isti rast (vidi očekivani prinos).
Malo dublje: koja inflacija i kada šteti
- Tvoja inflacija nije ona iz vijesti. Službena brojka, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), prati košaricu prosječnog kućanstva, a tvoja ovisi o tome što kupuješ. Najamnina, energija i hrana mogu rasti mnogo brže ili sporije od prosjeka, a tko više ne putuje na posao kupuje drukčiju košaricu od obitelji s djecom.
- Zemlje se razlikuju. Cijene u Hrvatskoj, koja je euro uvela 2023., od 2021. do 2025. svake su godine rasle brže od prosjeka europodručja: već spomenutih 34% naspram 23%. Gdje cijene rastu brže, od istog prinosa ostaje manje rasta iznad inflacije.
- U mirovini je inflacija rizik. Pravilo 4% i slična pravila povlačenja iznos koji povlačiš svake godine povećavaju za inflaciju, pa visoka inflacija u prvim godinama brzo topi ušteđevinu. William Bengen, financijski planer čija je studija iz 1994. uvela pravilo 4%, kao svoj najgori slučaj navodi umirovljenje u SAD-u 1968., na vrhuncu tržišta, nakon kojeg su uslijedili dugotrajan pad i visoka inflacija sedamdesetih (vidi sigurnu stopu povlačenja).
U kalkulatoru
Inflaciju nalaziš u kartici Pretpostavke (Tvoj plan), a početna je vrijednost 2%, ESB-ov cilj. Iznosi koje upisuješ, poput potrošnje u mirovini, iznosa koji ulažeš, mirovina i prihoda od rada na nepuno radno vrijeme, u današnjem su novcu, a kalkulator ih svake godine povećava za inflaciju. Očekivani prinos, kao i rast vrijednosti nekretnine i rast najamnine, upisuješ prije inflacije, kako se obično i navode. U pozadini kalkulator svaku godinu računa u cijenama te godine, odnosno u nominalnim iznosima, a zatim svaki rezultat, od cilja do grafikona, prikazuje u današnjem novcu.
Isprobaj
Koliko budući iznos vrijedi u današnjem novcu.
Gdje ćeš to vidjeti
- FIRE kalkulatorTvoj plan, Pretpostavke, Inflacija