Koliko ti treba i kada
Tvoja stopa štednje
Udio neto primanja koji ulažeš. Koliko brzo stižeš do FIRE-a ovisi o njemu više nego o plaći ili prinosima, jer određuje i koliko odvajaš i koliko ti treba.
Uz istu plaću jedna osoba do financijske neovisnosti može stići desetljećima prije druge. Razlika obično nije u tome koliko vješto ulažu, nego u tome koliki udio plaće zadrže i ulože.
Taj udio tvoja je stopa štednje. Kao što je pokazao FIRE broj, ona pomiče oba kraja: u ulaganja ide veći dio plaće, a što manje trošiš, to je manji cilj do kojeg trebaš doći.
Stopa štednje = iznos koji ulažeš ÷ neto primanja
Zašto plaća ispada iz računa
Kad kreneš od nule, vrijeme do financijske neovisnosti ovisi gotovo samo o stopi štednje. Tko uz istu stopu zarađuje dvostruko više, dvostruko više i troši, pa mu treba i dvostruko veći iznos, a do cilja stiže jednako brzo.
| Stopa štednje | Godine do FIRE-a |
|---|---|
| 10% | Oko 51 |
| 20% | Oko 37 |
| 30% | Oko 28 |
| 40% | Oko 22 |
| 50% | Oko 17 |
| 60% | Oko 12 |
| 70% | Oko 9 |
Tablica počiva na istim pretpostavkama kao „The Shockingly Simple Math Behind Early Retirement“, tekst iz 2012. kojim je Pete Adeney, bloger poznat kao Mr. Money Mustache, tu ideju proslavio u FIRE zajednici.
Prelazak s 10% na 20% skraćuje put za oko 14 godina, a s 50% na 60% za oko 5 godina. Uz stopu povlačenja od 3,5%, s kojom kalkulator počinje, sve traje nešto dulje: ako ulažeš polovicu prihoda, oko 18 godina, a ako ulažeš petinu, oko 39 godina.
Što je stopa štednje viša, to su prinosi manje važni. Uz desetinu gotovo sav posao obavlja rast: bez ikakvog rasta iznad inflacije do istog bi se cilja stiglo za 225 godina umjesto za 51 godinu. Uz polovicu većinu posla obavlja tvoja štednja: bez ikakvog rasta do cilja bi se stiglo za 25 godina, a uz rast za 17 godina.
Tablica pretpostavlja da kreneš od nule i nakon prestanka rada trošiš koliko i sada. Novac koji već imaš, mirovina ili rad na nepuno radno vrijeme skraćuju taj put.
Koja stopa štednje?
Stope štednje često se uspoređuju, a rijetko pod istim uvjetima. Jedni stopu računaju od plaće prije poreza, pa svaka izgleda manja. Drugi ubrajaju mirovinske doprinose koji se od plaće odbijaju prije isplate: u Hrvatskoj većini zaposlenih 5% bruto plaće odlazi na osobni račun u obveznom mirovinskom fondu (drugi stup). Treći ubrajaju dio rate kojim se otplaćuje glavnica jer povećava njihovu neto imovinu. Broj je koristan samo ako se uvijek držiš iste definicije, jer tada ovu godinu možeš usporediti s prošlom.
U kalkulatoru
Kalkulator ne traži stopu, nego iznos („Iznos koji ulažeš“), a polje „Godišnji rast iznosa koji ulažeš“ omogućuje da se taj iznos svake godine povećava, na primjer kad povišice usmjeriš u ulaganja. Potrošnja u mirovini zasebno je polje, jer se ne uloži sve što danas ne potrošiš, a kasnije možeš trošiti i drukčije. Gumb „Preuzmi ostatak“ uzima iznos iz aplikacije Praćenje novca.
U aplikaciji Praćenje novca
Stopa štednje, u prikazu „Troškovi“, ono je što ostaje nakon potrošnje, kao udio onoga što dolazi: neto primanja i onoga što nekretnine za najam donose nakon troškova i rata kredita. To je najviše što možeš uložiti. Ono što svaki mjesec uplaćuješ na svoje račune dio je ostatka, a ne trošak, dok se mirovinski doprinosi iz plaće i otplate kredita ne računaju kao štednja.
U aplikaciji Usporedba brokera
„Mjesečno ulažeš“ može preuzeti iznos iz tvog plana ili ono što ti svaki mjesec ostaje u aplikaciji Praćenje novca.
Isprobaj
Promijeni stopu štednje i pogledaj koliko to traje.
Gdje ćeš to vidjeti
- FIRE kalkulatorTvoj plan, Tvoje brojke: Iznos koji ulažeš
- Praćenje novcaTroškovi, Stopa štednje
- Usporedba brokeraTvoja situacija, Kako ulažeš: Mjesečno ulažeš