Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Nekretnine

Nekretnina za najam

Najamnina nije isto što i zarada od stana. Koliko nekretnina za najam stvarno donosi nakon tekućih troškova, kredita i poreza, kako se njezin prinos uspoređuje s ulaganjem i isplati li se zadržati je ili prodati kad prestaneš raditi.

Stan koji iznajmljuješ za 1.000 € mjesečno na prvi pogled donosi 12.000 € godišnje. Dok još otplaćuješ kredit, od toga ti može ostati tek 162 €.

Nekretnina za najam može pokrivati dio tvojih troškova dok god je imaš, kao mirovina koja je već počela. No troškove života ne plaća najamnina, nego novac koji ostane kad platiš sve što stan košta.

Što se odbija od najamnine

  • Tekući troškovi: popravci, osiguranje, upravljanje, pričuva i zajednički troškovi zgrade, porez na nekretnine i mjeseci bez najmoprimca (samo jedan prazan mjesec odnese 8,3% godišnje najamnine). Prema poslovnim knjigama stvarnih stanodavaca, vođenima desetljećima, samo popravci, održavanje, upravljanje i osiguranje odnose oko 27 do 32% najamnine (stambene zgrade za najam u Amsterdamu: Eichholtz, Korevaar, Lindenthal i Tallec, 2021.), a troškovi zajedno s porezima na nekretnine oko trećine (stambene nekretnine oxfordskih i cambridgeskih koledža: Chambers, Spaenjers i Steiner, 2021.). Prazni mjeseci dolaze povrh toga.
  • Rata kredita: kamate i otplata glavnice zajedno.
  • Porez. Mnoge zemlje oporezuju dobit, to jest najamninu umanjenu za tekuće troškove i kamate na kredit, jer otplata glavnice nije trošak. Druge oporezuju samu najamninu ili vrijednost nekretnine (vidi niže, Kako se oporezuje najamnina).
Stan vrijedan 250.000 € donosi 12.000 € najamnine godišnje, a na tekuće troškove odlazi 30%, unutar raspona iz tih istraživanja i koliko kalkulator upisuje na početku. Kredit od 100.000 € uz kamatnu stopu od 4% na 20 godina, uz jednu ratu godišnje kao u kalkulatoru, stoji 7.358 € godišnje, od čega u prvoj godini 4.000 € otpada na kamate. Porez iznosi 20% dobiti, to jest najamnine umanjene za tekuće troškove i te kamate.
Godina stana: najamnina i ono što se od nje odbija
Prva godinaKredit otplaćen
Najamnina12.000 €12.000 €
Tekući troškovi, 30%3.600 €3.600 €
Porez, 20% dobiti880 €1.680 €
Rata kredita7.358 €0 €
Ostaje tebi162 €6.720 €

Kad otplatiš kredit, nestaje rata, a s njom i kamate koje su smanjivale porez. Porez zato raste, ali ti ostaje mnogo više.

Bruto i neto prinos

Prinos je godišnji prihod izražen kao udio vrijednosti onoga što ga donosi. Oglasi navode bruto prinos:

Bruto prinos = godišnja najamnina ÷ vrijednost nekretnine

Bruto prinos stana iz primjera iznosi 4,8%. Nakon tekućih troškova i poreza, a prije kredita, neto prinos mu je 2,7%. To je samo prihod od stana, kao dividende fonda, pa ga ima smisla usporediti sa stopom povlačenja, onim što svake godine uzimaš iz ulaganja (niže). Za usporedbu s ukupnim prinosom ulaganja treba mu dodati i rast cijene stana.

Što još donosi stan

Svaka rata usput otplaćuje i dio kredita, a cijena stana može rasti.

U prvoj godini od 7.358 € rate nepovratno odlazi samo 4.000 € kamata. Ostalih 3.358 € rate otplaćuje kredit, pa za toliko raste dio stana koji je tvoj. Zajedno s gotovinom koja ti ostane (162 €) i rastom vrijednosti od 5.000 €, ako cijena stana poraste 2%, to je ukupno 8.520 € u godini, odnosno 5,7% na 150.000 € vlastitog novca uloženog u stan.

Potrošiti možeš samo 162 €. Ostatkom ne možeš platiti nijedan račun dok ne prodaš stan ili ne otplatiš kredit. Taj rast od 2% uključuje i inflaciju: rastu li i cijene općenito 2%, tih 5.000 € samo čuva vrijednost stana u današnjem novcu. A kredit koji povećava prinos na tvoj novac jednako tako povećava i gubitak: kad je od 250.000 € vrijednosti stana posuđeno 100.000 €, pad njegove cijene od 10% odnese 16,7% tvog novca u njemu (vidi stambene kredite).

Kako se oporezuje najamnina

  • Hrvatska (2026.): dugoročni najam oporezuje se po stopi od 12% na najamninu umanjenu za paušalnih 30% troškova, dakle 8,4% najamnine, bez obzira na to koliko stvarno potrošiš na stan i bez odbitka kamata na kredit. Uz četvrtinu najamnine za tekuće troškove i bez kredita to je oko 11,2% dobiti. Za iznajmljivanje turistima umjesto toga se plaća godišnji paušalni porez po krevetu, čiju visinu određuje općina ili grad. Od 2025. gradovi i općine naplaćuju i godišnji porez na nekretnine po kvadratnom metru, ali ne na stan koji se za stalno stanovanje iznajmljuje najmanje deset mjeseci u godini, uz ugovor o najmu prijavljen Poreznoj upravi.
  • Njemačka: najamnina se oporezuje kao dohodak, nakon tekućih troškova, kamata na kredit i godišnje amortizacije zgrade.
  • Nizozemska: nekretnina koju iznajmljuješ oporezuje se kao dio tvoje imovine u okviru Box 3, a ne prema najamnini (vidi godišnji porez na ulaganja).
  • Ujedinjeno Kraljevstvo (2026.): stanodavci fizičke osobe od travnja 2020. ne mogu odbiti kamate na kredit od najamnine, nego im se porez umanjuje za 20% tih kamata. Od travnja 2027. u Engleskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj najamnina se oporezuje vlastitim stopama, za 2 postotna boda višima od onih za ostali dohodak, a umanjenje raste na 22%.
Kad je kredit otplaćen, stan iz primjera prema hrvatskim pravilima za dugoročni najam donosi 7.392 € godišnje, a uz porez od 20% na dobit 6.720 €.

Zadržati ili prodati kad prestaneš raditi

Otplaćen stan donosi 6.720 € godišnje. Toliko bi ti uz stopu povlačenja od 3,5% donosilo 192.000 € uloženog novca, pa ti stan, sve dok ga imaš, smanjuje FIRE broj upravo za taj iznos.

Prodaš li ga, nakon 7% troškova prodaje dobiješ 232.500 €, a taj iznos uz istu stopu od 3,5% donosi 8.138 € godišnje. Ovdje se prodaja više isplati jer je neto prinos stana (2,7%) znatno niži od stope povlačenja.

Računski gledano, stan se više isplati zadržati kad mu je neto prinos viši od stope povlačenja umanjene za troškove prodaje:

Zadržati se više isplati kad je neto prinos > stopa povlačenja × (1 − troškovi prodaje)

Ovdje je to 3,5% × 0,93, oko 3,3%. No taj račun ne uzima u obzir nekoliko stvari:

  • Najamnina može rasti brže ili sporije od ostalih cijena.
  • Prodaja može biti oporeziva (vidi porez na kapitalnu dobit): u Hrvatskoj se dobit od prodaje nekretnine obično ne oporezuje nakon dvije godine, a u Njemačkoj nakon deset.
  • Sam stan. Ako ga zadržiš, i dalje je tvoj: rezerva koju možeš kasnije prodati ili nekome ostaviti, a usporedba samo najamnine to ne uzima u obzir.
  • Posao stanodavca, koji ne prestaje kad prestaneš raditi.
  • Rizik. Novac od prodaje možeš rasporediti na tisuće tvrtki (vidi diverzifikaciju), dok je stan jedna zgrada u jednoj ulici.

Što može poći po zlu

  • Najmoprimac koji prestane plaćati, novi krov ili nekoliko praznih mjeseci mogu odnijeti cijelu godinu zarade od najma, a svjetski fond jedva osjeti probleme jedne tvrtke.
  • Kad ti u lošoj godini zatreba dio novca, ne možeš prodati desetinu stana, a prodaja cijelog traje mjesecima i odnese nekoliko posto cijene.
  • Kontrola najamnina, porezne promjene i ograničenja turističkog najma mogu promijeniti ono što stan donosi i nakon što ga kupiš.

Malo dublje: koliko su nekretnine stvarno donosile

Najopsežnije istraživanje, „The Rate of Return on Everything, 1870–2015“ (Jordà, Knoll, Kuvshinov, Schularick i Taylor, 2019.), izračunalo je prinose stambenih nekretnina u 16 razvijenih gospodarstava na temelju nacionalnih indeksa cijena i najamnina: u prosjeku oko 7% godišnje nakon inflacije, otprilike koliko i dionice, uz manje od upola njihove volatilnosti (godišnja standardna devijacija 10% naspram 22%). Izraženo kao složeni godišnji prinos, kakav navode i istraživanja u nastavku, to je oko 6,6% za nekretnine naspram 4,6% za dionice.

Istraživanja pojedinačnih zgrada, s njihovim stvarnim troškovima i porezima na nekretnine, pokazuju niže prinose. Stambene zgrade za najam u Parizu od 1809. do 1943. donosile su 4,0% godišnje nakon inflacije, a one u Amsterdamu 4,8% (od 1900. do 1979.), gotovo sve od najamnine, a ne od rasta cijena (Eichholtz i suradnici, 2021.). Stambene nekretnine oxfordskih i cambridgeskih koledža donosile su 2,3% godišnje nakon inflacije i troškova (od 1901. do 1983.; Chambers, Spaenjers i Steiner, 2021.). Većinu onoga što su nekretnine donijele činila je najamnina, a ishod jednog stana mnogo je neizvjesniji od indeksa tisuća nekretnina.

U kalkulatoru

Odabir „Stan za najam“ pod „Odnosi li se nešto od ovoga na tebe?“ dodaje karticu Nekretnine sa stanom za najam, a gumb „Dodaj nekretninu“ dodaje sljedeće. Osim vrijednosti i kredita, za nekretninu za najam ispunjavaš i ova polja: Mjesečna najamnina, Tekući troškovi (u % najamnine), Porez na dobit od najma, Rast vrijednosti, Rast najamnine te „Kad dosegneš FIRE“, s izborom „Zadrži i iznajmljuj“ ili „Prodaj i uloži“. Uz „Prodaj i uloži“ pojavljuje se i polje Troškovi prodaje. Rast vrijednosti i Rast najamnine godišnji su porasti koji uključuju inflaciju. Kalkulator ih na početku postavlja na 3% i 2%, uz inflaciju od 2%, pa najamnina prati cijene, a vrijednost raste malo brže. Tekući troškovi počinju od 30%. Napomena ispod polja pokazuje koliko ti najamnina sada ostavlja.

  • Dok radiš, ono što ti najam ostavi ide u tvoja ulaganja, uz iznos koji ulažeš, pa najamninu ne uključuj u polje Iznos koji ulažeš. Ako nekretnina košta više nego što donosi, plan razliku uzima iz tvojih ulaganja.
  • Ako je zadržiš, njezina neto najamnina uračunava se u tvoj cilj godinu po godinu, s porastom nakon otplate kredita, kao mirovina koja počinje kasnije. Od posljednje dobi plana (polje Plan do dobi) nadalje trajno se računa najamnina te dobi, izračunana kao da najamnina nije rasla brže od inflacije. Za FIRE se računa samo najamnina, nikad neto vrijednost nekretnine.
  • Ako je prodaš, njezina vrijednost umanjena za kredit i troškove prodaje dodaje se tvojim ulaganjima kad prestaneš raditi (ako ideš putem Barista FIRE, kad počneš raditi manje). Od tog se iznosa ne uzima porez na kapitalnu dobit, pa porez na prodaju uključi u polje Troškovi prodaje. I prije prodaje plan računa s onim što bi ona donijela kad provjerava je li FIRE dosegnut.
  • Porez na dobit od najma zadano iznosi 0% i obračunava se na najamninu umanjenu za tekuće troškove i kamate na kredit. Gdje se porez plaća na samu najamninu, Porez na dobit od najma ostavi na 0%, a porez umjesto toga dodaj u polje Tekući troškovi: za dugoročni najam u Hrvatskoj još 8,4% najamnine.
  • U prikazu Nakon FIRE-a odjeljak Tvoje nekretnine pokazuje neto vrijednost svih nekretnina, današnji novčani tok svih nekretnina za najam zajedno i dob u kojoj se otplaćuje posljednji kredit. Nekretnina za najam iz aplikacije Praćenje novca pojavljuje se u kartici Nekretnine, pod „Nekretnine za najam u tvojoj neto imovini“, kao gumb koji je dodaje s vrijednošću i kreditom. Najamninu upisuješ ti.

U aplikaciji Praćenje novca

Pod „Nekretnine“ svaka nekretnina za najam ima vrijednost, preostali kredit, ratu kredita, najamninu i troškove održavanja. Ono što najamnina ostavi nakon troškova i rate kredita svaki se mjesec računa kao prihod, a kad je ispod nule, kao trošak pod „Ostalo“, pa porez na najamninu uračunaj u troškove održavanja. U neto imovini nekretnina za najam računa se po tržišnoj vrijednosti umanjenoj za kredit, kao i dom, ali ostaje uračunata u pokazatelj Bez tvog doma jer je možeš prodati bez selidbe.

Gdje ćeš to vidjeti