Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Osnove ulaganja

Indeksni i aktivni fondovi

Indeksni fond kupuje cijelo tržište uz mali godišnji trošak. Aktivni fondovi pokušavaju odabrati pobjednike i za to naplaćuju više: u deset godina gotovo devet od deset aktivnih dioničkih fondova u Europi zaostalo je za indeksnim fondovima ili je zatvoreno.

U aktivno upravljanom dioničkom fondu, zajedničkom ulaganju mnogih ulagatelja, profesionalci biraju dionice da bi nadmašili tržište. Od svakih 100 takvih fondova koji su se početkom 2016. prodavali u Europi, deset godina poslije njih 44 bilo je zatvoreno ili spojeno s drugima. Većina ostalih još je radila, ali je zaradila manje od indeksnih fondova koji ulažu u iste dionice, a ne biraju, nego kupuju cijelo tržište. Samo je 11 njih ostalo otvoreno i zaradilo više (Morningstar European Active/Passive Barometer, Full-Year 2025). Indeksni fondovi nisu morali biti pametni da bi prošli bolje. Morali su biti jeftini.

Što je indeks

Indeks je popis tvrtki odabranih prema stalnim pravilima, primjerice svih velikih i srednjih tvrtki u razvijenim zemljama. Većina indeksa svakoj tvrtki daje težinu prema njezinoj tržišnoj vrijednosti, cijeni dionice pomnoženoj s brojem dionica, pa najveće tvrtke imaju najveću težinu.

Uobičajeni indeksi, 30. rujna 2026. (podaci MSCI-ja, FTSE Russella i S&P-a)
IndeksPokrivaBroj tvrtki
MSCI World23 razvijene zemlje1.249
MSCI ACWI23 razvijene zemlje i 24 tržišta u nastajanju2.414
FTSE All-World49 zemalja, razvijenih i u nastajanju4.204
S&P 500Velike američke tvrtke500

Drugi pokrivaju jednu regiju, poput indeksa STOXX Europe 600 (600 europskih tvrtki), a neki prate obveznice umjesto dionica.

Što je indeksni fond

Indeksni fond kupuje sve što je u indeksu, u istim omjerima, a tebi prodaje udjele u fondu. Fond koji prati S&P 500 drži svih 500 tvrtki, najviše onih najvećih, pa je svaki udio mali komadić svih njih. Budući da preslikava umjesto da bira, ne treba mu tim analitičara, a ti dobivaš prinos indeksa umanjen za mali godišnji trošak. Mnogi su indeksni fondovi ETF-ovi, čijim se udjelima trguje na burzi kao dionicama; oni na svjetske dionice naplaćuju od 0,05% do oko 0,20% godišnje. Drugi su obični fondovi, koji se kupuju od društva za upravljanje (kako birati među njima, piše u temi ETF-ovi).

Ideju su isprva ismijavali. Kad je Vanguard Johna Boglea 1976. pokrenuo prvi indeksni fond za male ulagatelje, konkurenti su ga prozvali „Bogleovom ludošću“. Krajem 2024. indeksni fondovi i ETF-ovi držali su 41% novca u dioničkim fondovima u EU-u koje prati Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

Koliko često indeksni fondovi prođu bolje

Od 6.860 aktivnih dioničkih fondova koji su se početkom 2016. prodavali u Europi samo je 11,4% i opstalo do kraja 2025. i nadmašilo indeksne fondove koji ulažu u iste dionice (Morningstar, izvješće za 2025.). U pet godina takvih je bilo 15,4%, u tri 19,9%, a u jednoj godini, 2025., 31,2%: u tipičnoj godini zaostaje otprilike sedam od deset aktivnih fondova, a što dulje gledaš, to ih manje ostaje ispred.

U ovim su brojkama i fondovi koji su se kasnije zatvorili, i upravo ih to čini poštenima. Ako se broje samo fondovi koji još rade, kao što to obično čine reklame za fondove, rezultati izgledaju mnogo bolje jer su gubitnici tiho zatvoreni ili spojeni s drugima. To se zove pristranost preživjelih (survivorship bias). Zatvaraju se i indeksni fondovi, ali rjeđe: nakon deset godina radilo je još 64,8% indeksnih, a 55,8% aktivnih.

Zašto indeksni fondovi prolaze bolje

Ekonomist William Sharpe 1991. ukazao je na jednostavnu aritmetiku. Svi koji drže cijelo tržište u njegovim omjerima prije troškova zarađuju koliko i tržište. Svi ostali zajedno, aktivni fondovi, hedge fondovi i ljudi koji sami biraju dionice, drže ostatak tržišta, pa i oni prije troškova u prosjeku zarađuju koliko i tržište. Nakon njihovih viših troškova prosječan aktivno upravljan euro mora zaraditi manje. Neki aktivni fondovi mogu pobijediti, ali samo na račun drugih aktivnih ulagatelja, a unaprijed se ne zna koji.

A troškovi su veliki. U 2024. aktivni dionički fondovi u EU-u koštali su u prosjeku 1,28% godišnje, a dionički ETF-ovi 0,21%. Od 2015. do 2024. aktivni su fondovi donosili 7,6% godišnje nakon troškova, a indeksni fondovi 9,3% (ESMA, Costs and Performance of EU Retail Investment Products 2025, ožujak 2026.). Na 10.000 € u tih deset godina to je 20.803 € prema 24.333 €. Troškovi predviđaju i koji će aktivni fondovi proći najbolje: u deset godina indeksne je fondove nadmašilo 19,0% najjeftinije petine aktivnih fondova, a samo 3,7% najskuplje petine (Morningstar). Vidi troškove ulaganja.

Pobjednici ne ostaju pobjednici

Aktivni fondovi koji nadmaše indeks u jednom razdoblju rijetko su isti oni koji ga nadmaše u sljedećem. Od svjetskih dioničkih fondova u Europi koji su u pet godina do 2020. bili u gornjoj polovici svoje skupine, samo je 16% ondje ostalo i idućih pet godina, a sama bi slučajnost ondje zadržala otprilike polovicu (S&P Dow Jones Indices, SPIVA Europe Persistence Scorecard, Year-End 2025). Odabrati pobjednički fond idućeg desetljeća jednako je teško kao odabrati njegove pobjedničke dionice.

Malo dublje: gdje aktivni fondovi prolaze bolje

Razlika nije svugdje ista. U deset godina do 2025. indeksnu je konkurenciju nadmašilo 31,5% aktivnih obvezničkih fondova u Europi, a među fondovima korporativnih obveznica u eurima 44,3% jer upravitelji ondje biraju koje će obveznice držati i s kojim rokom dospijeća. Među fondovima dionica s tržišta u nastajanju bilo je to 19,6%, a aktivni fondovi bolje prolaze s malim nego s velikim tvrtkama. Na drugom kraju, bolje je prošlo samo 3,8% aktivnih fondova koji kupuju velike tvrtke iz europodručja i 5,1% onih koji kupuju velike američke tvrtke (Morningstar, izvješće za 2025.). I ondje gdje aktivnim fondovima ide najbolje, većina zaostaje: prednost indeksnih fondova nije vještina, nego nizak trošak.

U kalkulatoru

U kartici Pretpostavke tvoj očekivani prinos dugoročni je rast indeksa koji fond prati, prije troškova. Ono što tvoj fond naplaćuje upisuješ pod „Troškovi fondova“: tekuće troškove iz njegova dokumenta s ključnim informacijama (KID), od 0,05 do 0,25% godišnje za indeksni ETF i često više od 1% za fond koji prodaje banka.

U aplikaciji Usporedba brokera

Troškovi samog fonda isti su kod svakog brokera, pa ih usporedba izostavlja. Redak „Kupnja ETF-a“ u Naknadama pokazuje koliko broker naplaćuje po nalogu, povrh onoga što naplaćuje fond.

Gdje ćeš to vidjeti