Neto imovina
Neto imovina
Sve što posjeduješ umanjeno za sve što duguješ: jedan broj koji ti kaže na čemu si danas. Što uračunati, što izostaviti i zašto ti njezino kretanje tijekom godina govori više od bilo kojeg pojedinačnog stanja.
Plaća pokazuje koliko zarađuješ, a neto imovina koliko ti je od toga ostalo. Nakon dvadeset godina s istom plaćom jedna osoba može biti daleko ispred druge, ovisno o tome koliko je svaka usput zadržala, posudila i uložila.
To je ono što ti ostane kad prodaš sve što posjeduješ (imovinu) i vratiš sve što duguješ (obveze).
Neto imovina = što posjeduješ − što duguješ
Kućanstvo posjeduje 475.000 €, a duguje 258.000 €, pa mu je neto imovina 217.000 €. Stan se računa po punoj vrijednosti, a kredit na njemu među dugove. To je brojka na papiru: pri stvarnoj prodaji dio novca ode na provizije i poreze, pa je shvati kao snimku stanja u jednom trenutku, a ne kao novac koji možeš potrošiti.
Što se računa, a što ne
- Računi po današnjem stanju, a svaki kredit po iznosu koji još duguješ (vidi stambene kredite).
- Stan ili kuća po cijeni koju bi danas postigli na tržištu, a automobil po cijeni rabljenog. Sitnice mnogi i ne upisuju.
- Mirovinska štednja na tvom osobnom računu: u Hrvatskoj drugi i treći stup, a drugdje i mirovinski planovi preko poslodavca ili privatni (vidi mirovinsku štednju). Državna mirovina koju stječeš radom obećanje je budućih isplata, a ne stanje na tvom računu, pa ostaje izvan zbroja, kao i u istraživanjima poput ESB-ova.
- Ulaganja i mirovine po vrijednosti prije poreza koji može donijeti prodaja ili isplata, pa za trošenje vrijede nešto manje nego što pokazuju (vidi porez na kapitalnu dobit).
Što ti neto imovina ne kaže
Ako ti je neto imovina većinom u stanu i mirovinskom fondu, danas od nje ne možeš platiti mnogo. Zato aplikacija Praćenje novca prikazuje i likvidnu neto imovinu, imovinu za ulaganje te koliko brzo možeš doći do novca. Za rano umirovljenje najvažniji je dio do kojeg stvarno možeš doći, jer od njega živiš dok ne počne neka mirovina.
Kolika je neto imovina u Europi
U europodručju je 2023. kućanstvo točno u sredini (medijan) imalo neto imovinu od oko 140.000 €. Prosjek je bio oko 312.000 €, više nego dvostruko toliko, jer mali broj kućanstava drži velik dio ukupnog bogatstva. Vlasništvo nad domom može značiti više od toga koliko je zemlja bogata: medijan je u Hrvatskoj iznosio 117.000 €, a u Njemačkoj 103.300 € (ESB-ova anketa o financijama i potrošnji kućanstava, val 2023.), a 2025. u domu u vlasništvu svog kućanstva živjelo je 91,4% stanovnika Hrvatske, naspram 47,2% u Njemačkoj i 68,5% u cijelom EU-u (Eurostat). ESB-ova anketa ne uračunava mirovine preko poslodavca, koje se ovdje računaju, kao ni državne, pa su njezine brojke nešto niže od neto imovine izračunate ovako.
Kako je pratiti tijekom godina
Stanje u pojedinom mjesecu ovisi o tržištima i cijenama stanova jednako kao i o tome koliko uštediš, pa ti kretanje tijekom godina govori više. Godine uspoređuj u današnjem novcu: uz rast cijena od 2% godišnje, 200.000 € za deset godina kupovat će ono što danas kupuje 164.070 € (vidi inflaciju).
U aplikaciji Praćenje novca
Sažetak prikazuje „Tvoja neto imovina“, a ispod nje koliko posjeduješ i duguješ. Kartica „Što imaš“ na Sažetku pokazuje udio svake vrste i koliko neto imovina svaki mjesec raste od onoga što uplaćuješ na račune i otplaćuješ na dugove, prije prinosa, a kartice ispod nje svaku stavku imovine i koliko je brzo možeš unovčiti. Aplikacija čuva samo današnje stanje, bez povijesti. Da bi pratili kretanje, mnogi je ažuriraju svakih nekoliko mjeseci i svaki put spreme kopiju naredbom „Izvezi“, koja u naziv datoteke upisuje datum.
Gdje ćeš to vidjeti
- Praćenje novcaSažetak, Tvoja neto imovina