Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Osnove ulaganja

Rizik i prinos

Ulaganja koja mogu više narasti mogu i dublje pasti, a padovi znaju trajati godinama. Što rizik znači u praksi, koliko su dugo trajali oporavci i kako procijeniti koliko ga možeš podnijeti.

Od lipnja 2007. do ožujka 2009. svjetske dionice izgubile su 53% vrijednosti u eurima, s dividendama (MSCI World). Ulaganje od 100.000 € spalo je na oko 47.000 €, a onda je moralo narasti 113% da se vrati na početak. Oni koji su prodali blizu dna pretvorili su pad na papiru u stvarni gubitak. Oni koji su izdržali vratili su izgubljeno, a otada zaradili i mnogo više.

Upravo to znači rizik u ulaganju: ne samo da vrijednosti rastu i padaju, nego da mogu biti niske baš kad ti novac zatreba i takve ostati godinama. Prinos je nagrada za preuzimanje tog rizika, ali samo rizika koji se ne može raspršiti: jedna je tvrtka rizičnija od cijelog tržišta, a od nje se ipak ne očekuje veći prinos jer taj rizik u široko raspršenom fondu nestaje (vidi diverzifikaciju). Ono što su dionice zaradile iznad gotovine zove se premija za rizik dionica (equity risk premium): od 1900. svjetske su dionice godišnje donosile oko 4,7% više od američkih trezorskih zapisa (vidi štednju ili ulaganje). A budući da nitko ne bi držao rizičnije ulaganje koje ne nudi više, sve što obećava visok prinos bez rizika ili je pogrešno shvaćeno ili je prijevara.

Kako se rizik mjeri

  • Godišnja volatilnost: koliko tipična godina odstupa od prosjeka (standardna devijacija). U otprilike dvije od tri godine prinos od prosjeka ne odstupi više od tog iznosa: uz prosjek od 7% i volatilnost od 15% to je između −8% i +22%. Svjetske dionice imaju oko 15%, dionice jedne zemlje 20% ili više, kvalitetne obveznice oko 5%, a gotovina gotovo nimalo. U deset godina do rujna 2026. MSCI World, indeks velikih i srednjih tvrtki iz 23 razvijene zemlje koji prate mnogi svjetski fondovi, imao je u eurima 13,4% (vidi indeksne fondove).
  • Najveći pad (maximum drawdown), od vrha do najniže točke nakon njega: 53% za svjetske dionice u eurima od 2007. do 2009. i oko trećine u pet tjedana početkom 2020.
  • Vrijeme oporavka, koje ovisi o tome koliko je pad bio dubok i koliko brzo tržište poslije raste.

Pad traži veći rast

Pad se nadoknađuje rastom koji je u postocima veći od samog pada jer rast kreće od manjeg iznosa.

Rast potreban za oporavak = 1 ÷ (1 − pad) − 1

Pad od 20% traži rast od 25% za oporavak. Pad od 50% traži 100%, za što uz 7% godišnje treba oko 10 godina.

Vrijeme mijenja sliku

U jednoj godini dionice mogu izgubiti 40%. U duljim razdobljima dobre i loše godine sve se više poništavaju, pa je sve manja vjerojatnost da na kraju imaš manje nego na početku. No ne nestaje posve: glavni japanski indeks Nikkei 225 dosegnuo je vrh krajem prosinca 1989., a iznad te razine ponovno je zatvorio tek u veljači 2024., 34 godine kasnije, računajući samo cijenu, bez dividendi isplaćenih usput. Nagrada za rizik je očekivana, ne zajamčena. Od ovakvih razdoblja štiti raspodjela novca na mnogo zemalja (vidi diverzifikaciju).

Koliko ti rizika odgovara

  • Kada ti novac treba. Novac koji će ti trebati za nekoliko godina ne može čekati da pad prođe (vidi štednju ili ulaganje).
  • Što još imaš. Stalan posao, buduća mirovina ili prihod od najma dopuštaju ti više rizika jer za život ne moraš prodavati ulaganja.
  • Kako reagiraš. Zamisli da tvoja ulaganja dvije godine vrijede upola manje. Ljudi koji znaju da bi tada prodali obično prolaze bolje s opreznijim omjerom koji mogu zadržati i u padu. Razinu rizika postavljaš omjerom dionica, obveznica i gotovine (vidi slaganje portfelja).

Malo dublje: rizik i nagrada zajedno

Pošteno je fond usporediti s njegovim referentnim indeksom (benchmarkom), dakle s indeksom koji prati ili s jednakom kombinacijom indeksa, i s nerizičnom stopom, prinosom koji bi donijela gotovina. U europodručju ona je blizu depozitne stope ESB-a, koja od rujna 2026. iznosi 2,5%. Usporedba ima smisla nakon troškova i inflacije te tijekom više godina, a ne mjeseci. Sharpeov omjer, nazvan po ekonomistu Williamu Sharpeu, spaja prinos i rizik: prinos iznad gotovine po jedinici godišnje volatilnosti.

Sharpeov omjer = (prinos − nerizična stopa) ÷ godišnja volatilnost

Prinos od 7% godišnje uz volatilnost od 15%, dok gotovina donosi 2%, daje Sharpeov omjer od 0,33. Prinos od 5% uz volatilnost od 6% daje 0,50: manji prinos, ali više prinosa po jedinici rizika.

Ni volatilnost ne govori sve. Onome tko živi od ulaganja pravi je rizik da novca ponestane, a pad u prvim godinama nakon prestanka rada šteti više od jednako velikog pada kasnije (vidi redoslijed prinosa).

U kalkulatoru

Godišnja volatilnost je polje u kartici Pretpostavke, a nalazi se i u prikazu Tržišna volatilnost, u kartici Tvoji izgledi, s ponuđenim vrijednostima Isključeno, 10%, 15% i 20%. Oko 10% odgovara kombinaciji dionica i obveznica, 15% globalnim dionicama, a 20% dionicama jedne zemlje. Kad je volatilnost veća od 0, kalkulator provjerava tvoj plan na 500 simuliranih tržišta s tolikom volatilnošću i pokazuje koliko je vjerojatno da ti novac potraje (vidi tržišnu volatilnost i izglede).

U aplikaciji Praćenje novca

U prikazu Okvirna pravila „Dionice za tvoju dob“ uspoređuje tvoj „Udio u dionicama“ iz odjeljka O tebi s klasičnom smjernicom: 100 do 120 minus tvoja dob (vidi dionice za tvoju dob).

Isprobaj

Koliko tvoja ulaganja nakon pada moraju narasti da se vrate na staro i koliko to traje.

%

% godišnje

+100%toliko treba za oporavak: oko 10 godina uz rast od 7% godišnje.

Gdje ćeš to vidjeti