Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Dobre i loše godine

Tržišna volatilnost i izgledi

Tržišta nikad ne rastu ravnomjerno, pa plan može uspjeti u jednoj budućnosti, a propasti u drugoj. Provjera na stotinama simuliranih tržišta pokazuje koliko je vjerojatno da će ti novac potrajati.

Plan s ravnomjernih 7% godišnje daje jedan odgovor, ali nijedno tržište nikad nije raslo ravnomjerno 7% godišnje. A kako pokazuje redoslijed prinosa, jednako je važno kada loše godine dođu kao i koliko su loše. Zato je bolje pitati „ako tada prestanem, koliko je vjerojatno da će mi novac potrajati?“ nego „kada mogu prestati?“.

Kako simulacija odgovara

Simulacija isproba mnogo mogućih budućnosti i broji koliko često plan uspije. Prinos svake godine izvlači se nasumično oko očekivanog prinosa, a plan se izračuna iznova i iznova. Metoda se zove Monte Carlo: smislio ju je matematičar Stanisław Ulam 1946., dok se oporavljao od bolesti i igrao pasijans, a njegov kolega iz Los Alamosa Nicholas Metropolis nazvao ju je po kasinu u Monaku.

Koliko izvučeni prinosi odstupaju od očekivanog prinosa, određuje godišnja volatilnost, za svjetski indeks dionica oko 15% (vidi rizik i prinos). Izvlače se iz zvonolike (normalne) raspodjele, iako stvarna tržišta imaju više ekstremnih godina nego što zvonolika krivulja dopušta.

Kako čitati izglede

„U 92% simuliranih tržišta“ znači da je novac potrajao u 92% simulacija. To nije prognoza, nego koliko je često plan izdržao na tržištima kakva simulacija izvlači. U stvarnom životu usput se prilagođavaš, a malo manja potrošnja u lošim godinama znatno podiže izglede. Zašto ne ciljati 100%? Plan koji mora preživjeti svako zamislivo tržište drži te na poslu godinama dulje, zbog katastrofa koje možda nikad neće doći. A simulacije koje ne uspiju često ne uspiju kasno, nakon desetljeća potrošnje, kad ima vremena za promjenu smjera.

Malo dublje: povijest ili simulacija

Povijesni testovi, poput Bengenova i studije Trinity (vidi sigurnu stopu povlačenja), ponavljaju stvarne nizove prinosa iz prošlosti: svako loše desetljeće doista se dogodilo, ali takvih je malo, osobito za mirovine od 50 godina, a prošlost jedne zemlje ne mora se ponoviti. Monte Carlo može izmisliti koliko god budućnosti želiš, ali one su realne samo koliko i pretpostavke iza njih. U oba slučaja ishod je samo „da“ ili „ne“: ako novca nestane s 94 godine, to se računa jednako kao da ga je nestalo sa 70.

U kalkulatoru

  • Novi planovi počinju s isključenom tržišnom volatilnošću, pa Sažetak svake godine pretpostavlja tvoj očekivani prinos. Volatilnost biraš poljem „Godišnja volatilnost“ u kartici Pretpostavke ili u prikazu Tržišna volatilnost: Isključeno, 10% za kombinaciju dionica i obveznica, 15% za globalne dionice ili 20% za dionice jedne zemlje.
  • Kalkulator prati tvoj plan dok ne prestaneš raditi, a zatim godine nakon toga simulira 500 puta, pri čemu tipična simulacija raste stopom tvog očekivanog prinosa. Simulacija uspije ako novac potraje do kraja plana.
  • Izgledi se prikazuju u cijelim postocima, zaokruženi naniže, pa 90% uvijek znači barem 9 od 10.
  • Budući da „da“ ili „ne“ ne pokazuje kako plan ne uspije, „Tvoji izgledi“ kažu i oko koje je dobi novca obično nestalo u simulacijama u kojima nije potrajao, pa vidiš znači li neuspjeh 70 ili 94 godine.
  • Svaki put koristi se istih 500 tržišta, pa se svaka dob prestanka rada uspoređuje pod jednakim uvjetima.
  • Kalkulator teži tome da novac potraje u barem 9 od 10 simulacija. Ako prestaneš raditi čim ulaganja dosegnu cilj, a novac potraje rjeđe, tvoja dob za puni FIRE postaje prva kasnija dob u kojoj potraje barem toliko često. Veća volatilnost može pomaknuti dob u kojoj prestaješ, ali nikad cilj, kako pokazuje „Što volatilnost mijenja u tvom planu“.
  • U Projekciji imovine vjerojatni raspon pokazuje gdje završi 8 od 10 simuliranih tržišta.

Što simulacija ne uzima u obzir

Prinos jedne godine ne ovisi o prinosu prethodne, pa simulacija ne obuhvaća nizove dobrih ili loših godina ni oporavke kakve bilježi povijest: američko se tržište na vrh iz veljače 2020. vratilo za manje od šest mjeseci, a na vrh iz 2007. nakon otprilike pet i pol godina, dok je japansko tek nakon 34 godine nadmašilo vrh iz 1989. (samo cijene, bez dividendi). Istraživači se ne slažu čini li to ovakve simulacije preopreznima ili nedovoljno opreznima. Inflacija ostaje stalna, iako je upravo inflacijski šok stajao iza najgoreg trenutka za odlazak u mirovinu u američkoj povijesti. Tvoja potrošnja ne reagira na tržišta, a kolebaju se samo tvoja ulaganja i mirovinska štednja.

Gdje ćeš to vidjeti

  • FIRE kalkulatorSažetak, redak ispod naslova i izgledi ispod Projekcije imovineTržišna volatilnost: Tvoji izgledi, Izgledi po dobi prestanka rada i Što volatilnost mijenja u tvom planu