Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Koliko ti treba i kada

Očekivani prinos

Godišnji rast s kojim dugoročno računaš. Svjetske dionice od 1900. rasle su oko 5% godišnje iznad inflacije, uz velika kolebanja iz godine u godinu.

Svaki plan za budućnost počiva na procjeni koliko će brzo tvoj novac rasti. Previsoka procjena daje preuranjen datum. Preniska znači da radiš dulje nego što moraš. Očekivani prinos je ta procjena: godišnji rast s kojim dugoročno računaš.

Za portfelj uglavnom od svjetskih dionica mnogi planovi računaju s oko 7% godišnje prije inflacije, odnosno oko 5% iznad nje. Ostatak teme pokazuje odakle ta brojka i zašto je niža od prosjeka godišnjih prinosa.

Ako ulažeš 30% prihoda, uz stopu povlačenja od 3,5% i rast od 5% godišnje iznad inflacije, od nule do FIRE-a stižeš za oko 30 godina. Uz rast od 4% stižeš za oko 33 godine: jedan postotni bod prinosa vrijedi oko 3 godine rada.

Što je razumno

Najčešće korišten dugi niz podataka, koji vode Elroy Dimson, Paul Marsh i Mike Staunton, pokriva tržišta diljem svijeta od 1900. Svjetske dionice rasle su oko 5% godišnje iznad inflacije, a dionice izvan SAD-a nešto više od 4%. Američke dionice bile su među najboljima, sa 6,6% godišnje od 1900. do 2025., dok su američke obveznice donosile 1,6% (UBS Global Investment Returns Yearbook 2026).

Tržište jedne zemlje može zaostajati desetljećima, pa mnogi ulažu diljem svijeta (vidi diverzifikaciju). Kombinacija s obveznicama ili gotovinom manje se koleba, a od nje se očekuje i manji rast (vidi slaganje portfelja). Od prinosa se oduzimaju i troškovi: svjetski dionički ETF stoji oko 0,05 do 0,20% godišnje (vidi troškove ulaganja).

Rast iznad inflacije

Prinosi se obično navode prije inflacije, a ono što novcem možeš kupiti uvećava samo realni prinos, dio iznad nje. Najbrže ga je izračunati oduzimanjem:

Realni prinos ≈ očekivani prinos − inflacija

Dok su obje stope male, to je dovoljno točno. Točan izračun, Fisherova jednadžba (nazvana po ekonomistu Irvingu Fisheru), umjesto oduzimanja dijeli, jer cijene rastu i na iznos do kojeg je tvoj novac već narastao:

Realni prinos = (1 + očekivani prinos) ÷ (1 + inflacija) − 1

7% i 2% daju 4,9%, a ne 5%. Razlika raste sa stopama: 15% uz inflaciju od 10% daje 4,5%, a ne 5%.

Rast, a ne prosjek

Realni prinosi ne dolaze ravnomjerno: neke godine donesu 25%, druge izgube 30%. Očekivani prinos je ujednačena godišnja stopa koja te dovede do istog iznosa kao stvarni prinosi: složeni ili geometrijski prosjek. Niži je od običnog (aritmetičkog) prosjeka godišnjih prinosa, jer za nadoknadu pada treba veći rast: godina s rastom od 25% i godina s padom od 20% u prosjeku daju 2,5% godišnje, ali te vrate točno na početak, uz rast od 0%. Dugoročne brojke poput gornjih upravo su takav rast.

Što se prinosi više kolebaju, to je razlika veća: otprilike polovica kvadrata godišnje volatilnosti, a volatilnost je koliko tipična godina odstupa (vidi rizik i prinos):

Rast ≈ prosjek − volatilnost2 ÷ 2

Uz prosječni prinos od 8% i volatilnost od 15% novac raste oko 6,9% godišnje. Računaš li s takvim rastom, dobivaš tipičan ishod. Za raspon oko njega vidi tržišnu volatilnost i izglede.

Malo dublje: prošlost nije prognoza

Američko stoljeće bilo je iznimno, pa plan izgrađen samo na američkim podacima naginje optimizmu: 1900. nitko nije znao koja će zemlja proći najbolje. Prognoze zato gledaju unaprijed i mijenjaju se kako se mijenjaju cijene dionica. Vanguardov model, sa stanjem na 30. rujna 2026., očekivao je da će američke dionice u idućih deset godina donositi 4,8 do 6,8% godišnje prije inflacije, dok su od 1900. donosile 9,8% godišnje, a dionice ostalih razvijenih tržišta, uključujući europska, 5,3 do 7,3%. Računaš li, kao mnogi, s prinosom nešto nižim od povijesnog, na papiru dobivaš kasniji datum. Ako tržišta zatim prođu kao u prošlosti, do cilja stižeš prije nego što je plan predviđao, a s takvim se iznenađenjem lakše živi.

U kalkulatoru

Kalkulator počinje sa 7% i inflacijom od 2%, koliko Europska središnja banka cilja za europodručje, kojem od 2023. pripada i Hrvatska: to je 4,9% godišnje iznad inflacije. To odgovara portfelju uglavnom od dionica; uz obveznice mnogi računaju s manje. Upiši prinos prije troškova fondova, a troškove upiši u polje „Troškovi fondova“; oni se oduzimaju svake godine, kao i godišnji porez na ulaganja. Prikaz Tržišna volatilnost s istim prinosom računa tipičnu simulaciju. Kalkulator upozorava iznad 12%, što je daleko iznad dugoročnih prinosa dionica, i kad je prinos jednak inflaciji ili niži, jer tada novac realno ne raste.

Gdje ćeš to vidjeti