Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Mirovine

Državna mirovina i premosne godine

Prestaneš li raditi s 50, do državne mirovine može biti još 17 godina. Ona ipak trajno smanjuje ono što ulaganja moraju pokriti, a premošćivanje godina do nje košta manje od zbroja mirovina za te godine, jer novac u međuvremenu raste.

Prestaneš li raditi s 50 godina, do državne mirovine možda ti ostaje još 17 godina. To su premosne godine, a plaćaju ih tvoja ulaganja.

Državna mirovina je ona koju država doživotno isplaćuje od određene dobi, a stječeš je doprinosima iz plaće ili, u nekim zemljama, godinama života u zemlji (u Hrvatskoj je to prvi stup). Većina europskih zemalja isplaćuje je od 65. do 67. godine: Hrvatska od 65. (žene 2026. od 64., a od 2030. jednako kao muškarci), Njemačka od 67. za sve rođene od 1964., a Nizozemska 2026. od 67. Kad počne, do kraja života pokriva dio tvoje potrošnje, pa ulaganja moraju pokriti manje. Do tada pokrivaju sve.

Kako mirovina mijenja tvoj FIRE broj

Tvoj cilj ima dva dijela:

  • Dio koji mirovina nikad neće pokriti: tvoja potrošnja umanjena za mirovinu, podijeljena tvojom stopom povlačenja. Taj dio ulaganja pokrivaju zauvijek, od dana kad prestaneš raditi.
  • Dio koji će pokriti, ali tek kasnije: iznos mirovine za svaku godinu prije njezina početka, koji dotad povlačiš iz ulaganja.
Trošiš 36.000 € godišnje i očekuješ mirovinu od 15.000 € od 67. godine. Prestaneš li raditi s 50, uz stopu povlačenja od 3,5% za 21.000 € koje mirovina nikad ne pokriva treba 600.000 €, a za 15.000 € koje pokriva od 67. godine treba 194.694 € za 17 godina prije toga: ukupno 794.694 €, a bez mirovine 1.028.571 €.

Zašto daleka mirovina danas košta manje

Novac odvojen za premosnu godinu koja dolazi za deset godina ima deset godina da naraste prije nego što ga potrošiš, pa ga danas treba manje. Kao i za prihod od nepunog radnog vremena u Barista FIRE-u, kalkulator računa samo s rastom koji tvoja stopa povlačenja već pretpostavlja, pa uz 3,5% svaka premosna godina danas stoji 3,5% manje od prethodne:

Današnja cijena premosne godine udaljene k godina = mirovina × (1 − stopa povlačenja)k

U primjeru ona udaljena 10 godina stoji oko 70% svog iznosa, a posljednja, udaljena 16 godina, oko 57%. Kad bi se svih 17 godina računalo u punom iznosu, trebalo bi 255.000 € umjesto 194.694 €. Zato prihod koji počinje kasnije uvijek pomaže, samo to manje što je dalje. Isto pravilo vrijedi za druge mirovine, za mirovinsku štednju od trenutka kad ti postane dostupna i za najamninu kad se otplati kredit.

Rizik u tim godinama

U premosnim godinama pad tržišta najviše šteti. U primjeru prve godine uzimaš 36.000 € od 794.694 €: 4,5% tog iznosa, a ne 3,5%. Sve dok mirovina ne počne, povlačiš više od svoje stope povlačenja, pa nakon lošeg početka ostaje manje za oporavak (vidi redoslijed prinosa). Cilj usto pretpostavlja da novac za premošćivanje raste kao i ostatak; držiš li ga u sigurnijim obveznicama ili gotovini, premošćivanje košta više.

Zato novac rjeđe izdrži u simuliranim tržištima kad se plan oslanja na mirovinu koja tek dolazi, pa kalkulator tvoju dob za puni FIRE može pomaknuti kasnije, da novac izdrži u 9 od 10 njih (vidi tržišnu volatilnost i izglede).

Malo dublje: koliko je mirovina sigurna

  • Dob za mirovinu raste. U Ujedinjenom Kraljevstvu podiže se sa 66 na 67 godina između 2026. i 2028., Danska je 2025. izglasala povećanje na 70 godina do 2040., a mnoge zemlje dob za mirovinu sada vežu uz očekivani životni vijek. Mirovina do koje je još 30 godina mogla bi početi kasnije nego što predviđaju današnja pravila.
  • Neki financijski planeri mirovinu do koje su još desetljeća računaju samo djelomično, da imaju rezervu za slučaj budućih rezova. Karsten Jeske u svom serijalu o sigurnoj stopi povlačenja (Early Retirement Now, 17. dio, 2017.) takvo umanjenje navodi kao jednu od odluka o kojima ovisi stopa povlačenja. U kalkulatoru to postižeš tako da upišeš manji iznos.
  • Kalkulator pretpostavlja da mirovina zadržava kupovnu moć, to jest da je u današnjem novcu svake godine jednaka. Hrvatska mirovine usklađuje kombinacijom rasta cijena i plaća, pa ondje to otprilike vrijedi; gdje mirovine zaostaju za cijenama, svake godine kupuju malo manje.

U kalkulatoru

Državnu mirovinu upiši u karticu Tvoje brojke, nakon poreza i u današnjem novcu (vidi inflaciju); uz nju se pojavljuje „Dob početka mirovine“. Procjenu obično nalaziš na mirovinskom izvatku. U Hrvatskoj informativni izračun mirovine na platformi Moja mirovina u sustavu e-Građani, koju je REGOS izradio s HZMO-om, iz tvog stvarnog staža i plaća računa mirovinu na tri načina, zajedno za prvi i drugi stup: da u mirovinu odeš sada, da do mirovine zarađuješ koliko i danas te da ti plaća i dalje raste. U Njemačkoj obavijest Renteninformation, koja od 27. godine stiže svake godine, pokazuje što je dosad stečeno i kolika bi mirovina bila uz daljnje uplate. U Ujedinjenom Kraljevstvu procjenu državne mirovine možeš dobiti na internetu, a u Nizozemskoj na mijnpensioenoverzicht.nl.

Većina procjena prikazuje mirovinu prije poreza, pa od nje oduzmi porez na dohodak koji se plaća na mirovinu, a u Njemačkoj i doprinose za zdravstveno osiguranje i njegu koje plaćaju umirovljenici. Ako procjena uključuje mirovinu koju imaš i drugdje, kao što informativni izračun na platformi Moja mirovina uključuje drugi stup, tu mirovinu upiši samo jednom. Većina procjena usto pretpostavlja da radiš sve do početka mirovine, i tu na red dolaze godine staža.

U „Kako se ovo računa“ na Sažetku mirovina je navedena pod „Ostali prihodi“, a u prikazu Nakon FIRE-a, pod „Odakle dolazi“, vidiš je od godine u kojoj počinje. Ako mirovina počne dok još radiš (recimo da planiraš raditi i nakon 67.), nema premošćivanja: potrošnju pokriva plaća, pa kalkulator tu mirovinu svake godine ulaže dok ne prestaneš raditi. Mirovinu od poslodavca ili privatnu mirovinu s fiksnim iznosom upiši pod „Ostale mirovine“, svaku s dobi od koje se isplaćuje; za nju vrijedi isto pravilo. Karticu Mirovine dodaješ odabirom „Mirovina od poslodavca“. Štednja koju možeš podići odjednom je mirovinska štednja.

Gdje ćeš to vidjeti

  • FIRE kalkulatorTvoj plan, Tvoje brojke: Državna mirovina i Dob početka mirovine