Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Osnove ulaganja

Slaganje portfelja

Omjer dionica, obveznica i gotovine najviše određuje koliko tvoj novac raste i koliko može pasti. Mnogi drže jedan svjetski fond ili po jedan dionički i obveznički. Omjeri kojima se ljudi služe i kako odabrati svoj.

Uzmimo da se dionice prepolove dok obveznice stoje, što je blizu onoga što se dogodilo od 2007. do 2009. Ako je sve u dionicama, gubiš 50%. Uz 60% u dionicama i 40% u obveznicama gubiš 30%. U usporedbi s tim gotovo je nevažno koji su točno fondovi u portfelju.

Omjer odlučuje najviše

Portfelj je sve što ulažeš, uzeto zajedno, a njegov omjer (raspodjela imovine) govori koliko ide u dionice, obveznice i gotovinu. Više dionica znači veći očekivani rast i dublje padove, a više obveznica i gotovine obrnuto. Kombinacija ublažava i najgore padove: od 1900. i dionice i obveznice u nekoliko su navrata izgubile više od 70% nakon inflacije, dok kombinacija od 60% dionica i 40% obveznica nikad nije pala više od 50% (UBS Global Investment Returns Yearbook 2026).

Jednostavni načini da složiš portfelj

  • Jedan fond. Svjetski dionički fond na indeks poput MSCI ACWI ili FTSE All-World drži tisuće tvrtki iz razvijenih zemalja i s tržišta u nastajanju: samo dionice, bez ikakvog održavanja. Ili mješoviti fond, koji drži stalan omjer dionica i obveznica i sam ga održava, uz nešto veći trošak.
  • Dva fonda. Svjetski dionički fond i obveznički fond, primjerice državnih obveznica u eurima ili svjetskih obveznica valutno zaštićenih prema euru. Omjer biraš i održavaš ti.
  • Tri fonda. Razvijene zemlje, tržišta u nastajanju i obveznice, pa udio svakog dijela određuješ ti. To donosi više posla, a rijetko išta drugo.

Više fondova rijetko pomaže, a često se preklapaju (vidi diverzifikaciju). Kako odabrati pojedini fond, piše u temi ETF-ovi.

Omjeri kojima se ljudi služe

Poznati omjeri, kao primjeri, a ne savjet
OmjerŠto držiIdeja
Samo dioniceSvjetski dionički fondNajveći očekivani rast, najdublji padovi
90/1090% u jeftinom indeksnom fondu na S&P 500 (samo američke dionice), 10% u kratkoročnim američkim državnim obveznicamaUpute Warrena Buffetta za novac koji ostavlja supruzi (pismo dioničarima Berkshire Hathawaya za 2013.)
60/4060% dionica, 40% obveznicaKlasični uravnoteženi fond
Portfelj od tri fondaAmeričke dionice, dionice ostatka svijeta i obvezniceOmiljen na forumu Bogleheads, nazvanom po Johnu Bogleu: jeftin, uz malo posla. Smišljen za Amerikance, čije tržište čini više od 60% svjetskog; Europljani ga često dijele na razvijene zemlje i tržišta u nastajanju
Trajni portfelj (permanent portfolio)Po četvrtinu u dionicama, dugoročnim državnim obveznicama, zlatu i gotoviniOmjer Harryja Brownea za svako stanje gospodarstva: rast, inflaciju, deflaciju ili recesiju

Što utječe na izbor omjera

  • Vrijeme. Novac koji ti treba tek za više od 10-ak godina često je uglavnom u dionicama, a onaj koji će ti trebati u idućih nekoliko godina rijetko (vidi štednju ili ulaganje).
  • Padovi koje možeš podnijeti, kao u primjeru na početku (vidi rizik i prinos).
  • Drugi prihodi. Buduća državna mirovina ili prihod od najma djeluju pomalo kao obveznica jer redovito donose novac bez obzira na tržišta, pa ljudi koji ih imaju često drže više u dionicama.
  • Za FIRE su najvažnije godine neposredno prije i nakon prestanka rada (vidi redoslijed prinosa). Mnogi tada drže potrošnju za nekoliko godina u obveznicama ili gotovini. Usporedi s pravilom „Dionice za tvoju dob“.

Malo dublje: koliko omjer zapravo odlučuje i godine oko prestanka rada

Brinson, Hood i Beebower (1986.) utvrdili su da omjer objašnjava više od 90% uspona i padova prinosa američkih mirovinskih fondova tijekom vremena. Ibbotson i Kaplan (2000.) podijelili su pitanje na tri dijela: omjer je objasnio oko 90% uspona i padova jednog fonda tijekom vremena, oko 40% razlika među fondovima i, u prosjeku, otprilike cijelu razinu njihovih prinosa jer odabir vrijednosnih papira i tempiranje tržišta ukupno nisu dodali ništa.

Za godine oko umirovljenja Wade Pfau i Michael Kitces (Journal of Financial Planning, 2014.) utvrdili su da manji udio dionica na dan prestanka rada, koji se zatim u sljedećim godinama povećava, primjerice s 30% na 60%, u njihovim simulacijama smanjuje i vjerojatnost da novca ponestane i to koliko bi ga nedostajalo, u usporedbi sa stalnih 60% ili sve manjim udjelom. Više obveznica oko tog dana, a manje poslije, ponekad se zove bond tent („obveznički šator“): štiti godine u kojima pad najviše šteti.

U kalkulatoru

Očekivani prinos i Godišnju volatilnost, u kartici Pretpostavke, prilagodi svom omjeru. Objašnjenje uz polje Godišnja volatilnost za mješavinu dionica i obveznica predlaže oko 10%, a uz to i niži očekivani prinos. Omjer 60/40, uz dionice koje se kolebaju 15% i obveznice koje se kolebaju 5%, daje godišnju volatilnost od oko 9,2% ako nisu povezane, a više kad se kreću zajedno. Koliko je niži prinos? Kao gruba smjernica prema dugoročnim prinosima iz teme U što možeš ulagati, 60% u dionicama i 40% u obveznicama daje oko 3,8% godišnje iznad inflacije, dakle oko 6% uz inflaciju od 2%, umjesto oko 7% samo za dionice. Kako se omjer održava dok se tržišta kreću, objašnjava tema Rebalansiranje.

U aplikaciji Praćenje novca

Udio dionica u svojim ulaganjima i mirovinama upisuješ u polje „Udio u dionicama“ u odjeljku O tebi, a pravilo „Dionice za tvoju dob“ u prikazu Okvirna pravila uspoređuje ga sa 100 do 120 minus tvoja dob.

Gdje ćeš to vidjeti

  • FIRE kalkulatorTvoj plan, Pretpostavke: Očekivani prinos i Godišnja volatilnost
  • Praćenje novcaSažetak, Što imašOkvirna pravila, Dionice za tvoju dob