Preskoči na sadržaj
tracktoFIREOsnove financija

100% privatno. Sve što uneseš izračunava se i sprema u ovom pregledniku i nikad se ne šalje na poslužitelj. Nitko drugi ne vidi tvoje brojke, pa ni autori ove aplikacije.

Sve teme

Neto imovina

Omjer duga i imovine

Sve što duguješ, uključujući stambene kredite, kao udio u svemu što posjeduješ. Zašto su mlada kućanstva često blizu polovice, kako dug pojačava svaki pad vrijednosti i što umjesto toga gledaju banke.

Isti pad cijena od 10% jednom kućanstvu može odnijeti 10% neto imovine, a drugom 50%. Razlika je u tome koliki je dio onoga što posjeduju kupljen na kredit. Dug sam po sebi nije loš: uz stambeni kredit možeš kupiti dom godinama prije nego što uštediš cijelu cijenu. Ovaj omjer pokazuje koliko onoga što imaš počiva na dugu.

Omjer duga i imovine = što duguješ ÷ što posjeduješ

Uzmimo kućanstvo koje ima 15.000 € na računima, 60.000 € u fondovima i dionicama i 40.000 € u mirovinskim fondovima. Živi u stanu vrijednom 350.000 €, za koji još otplaćuje 250.000 € stambenog kredita, a vozi automobil vrijedan 10.000 €, za koji još duguje 8.000 €.

Ovo kućanstvo duguje 258.000 €, a posjeduje 475.000 €: omjer je 54%.

Dug pojačava svaku promjenu

To je ista financijska poluga koju tema o stambenim kreditima pokazuje na jednom domu: dug ostaje isti kad se cijene promijene, pa cijela promjena pada na tvoj dio, bilo nagore bilo nadolje.

Promjena neto imovine u % = promjena vrijednosti onoga što posjeduješ u % ÷ (1 − omjer duga i imovine)

To vrijedi kad se sve što posjeduješ promijeni za isti postotak.

Kad bi sve što kućanstvo posjeduje izgubilo 10% vrijednosti, od neto imovine od 217.000 € otišlo bi 47.500 €, odnosno 22%. Kad bi samo stan izgubio 20% vrijednosti, otišlo bi 70.000 €, odnosno 32% neto imovine. Uz omjer duga i imovine od 80%, pad od 10% odnosi 50% neto imovine.

Isto vrijedi i kad cijene rastu. Isplati li se zaduživanje tijekom godina, ovisi o tome raste li vrijednost kupljenoga brže od kamata koje plaćaš na kredit.

Što je uobičajeno

Među zaduženim kućanstvima u europodručju 2023. medijan je iznosio 21,6%, a 28,3% kod onih koji još otplaćuju dom. S godinama pada: 45,4% kad je nositelj kućanstva mlađi od 35 godina, 33,5% u dobi od 35 do 44, 11,2% od 55 do 64 i 7,2% od 65 do 74 godine. U Hrvatskoj, gdje malo tko kupuje dom na kredit, medijan je bio 9,3% (ESB-ova anketa o financijama i potrošnji kućanstava, val 2023.). Više od 50% uobičajeno je u prvim godinama nakon kupnje doma, a iznad 100% duguješ više nego što posjeduješ.

Što gledaju banke

Banke ovaj omjer rijetko traže. Za stambeni kredit gledaju omjer kredita i vrijednosti nekretnine (LTV) i koliki dio tvojih primanja odlazi na rate (vidi stambene kredite, troškove stanovanja i otplate kredita).

U aplikaciji Praćenje novca

„Omjer duga i imovine“ jedan je od pokazatelja ispod kartice „Što imaš“ na Sažetku: stambeni krediti ubrajaju se u ono što duguješ, a nekretnine po punoj vrijednosti u ono što posjeduješ. Niže, kartica „Nekretnine i krediti“ pokazuje omjer kredita i vrijednosti za svaku nekretninu.

Gdje ćeš to vidjeti